Njemačka spoljnopolitička diplomatska ofanziva prema zapadnom Balkanu se, nakon posjeta crnogorskog ministra početkom godine i srpskog prošle nedjelje Berlinu, nastavila u utorak posjetom ministarke spoljnih poslova BiH Bisere Turković svom njemačkom kolegi Hajku Masu, piše Dojče vele.
I ovoga puta je izlazak pred novinare nakon razgovora Mas započeo obrazlaganjem njemačke ovogodišnje ofanzive na zapadnom Balkanu koja bi trebalo da svoj vrhunac doživi na ljeto, novim velikim samitom u sklopu Berlinskog procesa.
Od Dejtona do Brisela
Mas je i ovom prilikom ponovio da se Balkanski proces – što je zapravo u svojoj srži proces približavanja zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji – i dalje oslanja na multilateralizam, što znači jačanje saradnje među zemljama u regionu. Drugi oslonac je podrška reformama, koje, posebno kada je u pitanju BiH, kaskaju za postavljenim ciljevima.
– Njemačka će se potruditi da perspektiva članstva u EU za sve zemlje zapadnog Balkana, pa tako i za BiH, ostane prisutna na dnevnom redu – rekao je Mas.
On je ukazao na 14 ključnih prioriteta pri sprovođenju reformi koje je prošle godine postavila Evropska komisija. „To je konkretan plan za odlučne reforme i odlučno vođstvo, i Nemačka će taj plan podržavati kroz prisni dijalog“, rekao je Mas.
On je rekao da je ova godina, „između lokalnih izbora prošle i parlamentarnih izbora sljedeće godine“, ključna godina za Bosnu i Hercegovinu kada je u pitanju približavanje Evropskoj uniji. „Ljudi moraju da osjete šta je to približavanje Evropskoj uniji kroz konkretna poboljšanja, poput olakšanja putovanja. Zbog toga je naš cilj: ispratiti BiH od Dejtona do Brisela“, rekao je Mas.
Nije problem u Šmitu
Jedan od glavnih aspekata nove njemačke inicijative za zapadni Balkan i posebno za pokretanje stvari s mrtve tačke u BiH, jeste i kandidatura bivšeg njemačkog ministra obrane i dobrog poznavaoca prilika na Balkanu Kristijana Šmita na funkciju visokog predstavnika u BiH. Na pitanje DW o napretku u ostvarenju te ideje, Mas je odgovorio da Šmit nije problem, već da se radi o osnovnom pitanju: da li BiH uopšte želi zadržavanje funkcije Visokog predstavnika.
– U razgovorima koje vodimo dobijamo mnogo podrške za Kristijana Šmita. Tamo gdje nema podrške ne radi se toliko o Šmitu kao osobi, već generalno o pitanju treba li ta funkcija uopšte dalje da postoji – rekao je Mas.
Njegova koleginica je dodala da je ona lično mišljenja da je funkcija OHR i dalje veoma potrebna BiH i da je zahvalna vladi u zbog toga što je kandidovala „svog čovjeka“.
– Ja mislim da ne postoji čovjek na kugli zemaljskoj oko kojeg u BiH postoji usaglašeno mišljenje, bez obzira na to o kojem položaju se radi – rekla je Turković.
Kako Federacija BiH i Zapad misle da, pored otpora iz Republike Srpske i podrške Banjaluci spolja održe u životu funkciju OHR – to u Berlinu nije precizirano.
O vakcinama „iskreno i otvoreno“
Ovih dana je, naravno, nemoguće zaobići pitanje vakcina, što je, naročito u BiH, osjetljiva tema, jer tamo vakcinacija gotovo nije ni počela. I dok je prošle nedjelje ministar Selaković na istom mjestu mogao nonšalantno da se pohvali uspjesima svoje zemlje ostavljajući utisak da vakcine iz programa Kovaksa Srbiji zapravo ni nisu potrebne, izlaganje ministarke Turković zvučalo je malo drugačije. „Bosna i Hercegovina je vjerovala u mehanizam Kovaksa, uplatila je novac za vakcine, ali prve isporuke još nisu stigle. Naši građani su s pravom nezadovoljni – rekla je Turković, a kasnije još i dodala da se svaki dan kojim se odlaže vakcinacija tiče „pitanja života i smrti“.
Zato je, kako je rekla, zatražila pomoć Njemačke u rješavanju problema s vakcinama. Da se tokom današnjih razgovora u Ministarstvu spoljnih poslova dotaklo i te škakljive teme priznaje i sam Mas, koji je razgovore o kašnjenju isporuke vakcina iz programa Kovaks ocijenio kao „iskrene i otvorene“, što je u pravilu eufemizam za kopanje po neugodnim temama. Mas je, kao i prošle nedjelje nakon razgovora sa srpskim ministrom Nikolom Selakovićem, ponavljao mantru o milion doza vakcina koje će do kraja maja biti isporučene zemljama zapadnog Balkana. Bosna i Hercegovina će dobiti 130.000 doza (Srbija 300.000), kao i pristup fondu pomoći za ublažavanje ekonomske štete koju je nanijela pandemija korona-virusa.
Ministarka Turković je, za razliku od kolege Masa, otkrila da se govorilo o još jednom škakljivom pitanju – migrantima.
– Mi dio rješenja vidimo u jačanju naše istočne granice, raspoređivanju migranata i na druge delove BiH, povratku migranata u matične zemlje, ali isto tako i u snažnom angažmanu Evropske unije – rekla je ministarka Turković.
Kako se misli da se implementira taj plan nije poznato, a i prilično je nerealno s obzirom na to da se zna da ostatak BiH ne želi ni da čuje za prihvat migranata iz dva pogođena kantona, kao i da sami migranti ne žele da se pomijeraju sa zapadne granice. Trebalo bi reći i da su na ideji o povratku odbijenih azilanata u zemlje porekla zube slomile i zemlje s mnogo jačom logistikom i političkim uticajem poput Njemačke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu