Specijalista epidemiolog i načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice, upozorava da je leptospiroza akutno infektivno oboljenje iz grupe zoonoza.
– To je kosmopolitska bolest kod koje su pacovi internacionalni izvori zaraze i kliconoše, a pored njih i drugi glodari i domaće životinje. Leptospiroza kod ljudi ima karakteristike profesionalnog oboljenja, jer najviše oboljevaju ratari, radnici u ribnjacima, rudari, kanalski radnici, mesari i veterinari – kaže dr Kozica.
On dodaje da su životinje istovremeno i izvor i prenosioci zaraze.
Rezervoari infekcije su najčešće pacovi i miševi, ali mogu to biti i domaće životinje – konji, ovce, goveda, svinje i psi.
– Zaraze se najčešće osobe koje idu bose, koje se kupaju u stajaćim vodama i osobe koje dolaze u direktan kontakt sa životinjama. Inkubacija traje 4 do 19 dana, obično 10 dana. Bolest se obično manifestuje visokom temperaturom, glavoboljom, općom malaksalošću, povraćanjem, bolovima u mišićima i jako izraženim konjuktivitisom. Uz ovakvo stanje se vrlo često javljaju i jasno izraženi meningealni simptomi. Zato je s pojavom prvih simptoma potrebno javiti se svom porodičnom ljekaru, jer ako se ne liječi na vrijeme leptospiroza može imati ozbiljne posljedice po zdravlje – dodaje Kozica.
Suzbijanje bolesti potrebno je raditi na ličnom planu, zaštitom ruku i nogu radnika koji rade u kontaminiranoj sredini, ali i općim mjerama, poput zabrana kupanja u barama, rukavcima rijeka i ostalim mjestima koja mogu biti zagađena tokom boravka stoke.
– Deratizacija predstavlja jednu od najvažnijih opštih mjera, jer su pacovi i poljski miševi nosioci i vektori većine leptospira. U tom cilju je potrebno uništavati i poljske miševe, naročito poslije obilnih padavina, kada je njihova populacija najveća, jer u našim uslovima poljski miševi , kao rezervoari i vektori infekcije, igraju značajnu ulogu – ističe dr. Alis Kozica za Avaz.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu