Analiza podataka prikupljenih korištenjem vrhunske metodologije, uključujući detaljne satelitske slike i mjerenja s više od 1.400 zemaljskih nadzornih stanica, otkriva strašnu sliku prljavog vazduha, s 98 odsto ljudi koji žive u područjima s vrlo štetnim zagađenjem finim česticama koje prelazi smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.
Gotovo dvije trećine živi u područjima gdje je kvaliteta vazduha više nego dvostruko veća od smjernica WHO-a.
Najgore pogođena zemlja u Evropi je Sjeverna Makedonija. Gotovo dvije trećine ljudi u cijeloj zemlji živi u područjima s četiri puta većim zagađenjem vazduha od smjernica WHO-a za PM2,5, dok je za četiri područja utvrđeno da imaju gotovo šest puta veću zagađenost vazduha, uključujući glavni grad Skopje.
Istočna Evropa znatno je gora od zapadne Evrope, osim Italije, gdje više od trećine stanovnika Padske nizije i okolnih područja na sjeveru zemlje udiše vazduh koji je četiri puta veći od broja najopasnijih čestica u vazduhu od broja WHO-a.
Gvardijan je sarađivao sa stručnjacima za zagađenje kako bi izradio interaktivnu kartu koja otkriva najteže pogođena područja na kontinentu. Mjerenja se odnose na PM2,5 – sićušne čestice u vazduhu koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu proći kroz pluća i ući u krvotok, utičući na gotovo svaki organ u tijelu.
Trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije navode da prosječne godišnje koncentracije PM2,5 ne bi smjele prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza pokazala je da samo 2 odsto stanovništva Evrope živi u područjima unutar ove granice.
Stručnjaci kažu da zagađenje PM2.5 uzrokuje oko 400.000 smrti godišnje širom kontinenta.
– Ovo je ozbiljna javno-zdravstvena kriza. Ono što sasvim jasno vidimo je da gotovo svi u Evropi udišu nezdrav vazduh – rekao je Roel Vermeulen, profesor ekološke epidemiologije na Univerzitetu u Utrehtu koji je vodio tim istraživača širom kontinenta koji su prikupili podatke.
Gotovo svi stanovnici u sedam zemalja istočne Evrope – u Srbiji, Rumuniji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj – imaju dvostruko više od smjernica WHO-a.
Više od polovine stanovništva Sjeverne Makedonije i Srbije živi s četiri puta većem zagađenju od preporuka WHO, prenosi Klix.
Promet, industrija, grijanje kućanstava i poljoprivreda glavni su izvori PM2,5, a najsiromašnije zajednice često osjećaju nerazmjeran utjecaj.
Zagađenje vazduha postalo je ključni problem u Evropi, a EU je pod pritiskom da učini više u rješavanju rastuće krize javnog zdravlja. Prošle je sedmice Evropski parlament izglasao usvajanje smjernica WHO-a o PM2.5 do 2035. Zakon, koji se još mora dovršiti u pregovorima s Vijećem, postavio bi pravno obvezujuću granicu za godišnje koncentracije PM2.5 od 5µg/m3, pad s današnjih 25µg/m3.
Ali stručnjaci kažu da je hitno potrebno preduzeti mjere. Oni ukazuju na sve veći broj dokaza koji pokazuju da zagađenje vazduha utiče na gotovo svaki organ u tijelu i povezano je s velikim rasponom zdravstvenih problema od bolesti srca i pluća do raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine .
Jedna nedavna studija pokazala je da je zagađenje vazduha odgovorno za milion mrtvorođene djece godišnje, a druga da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde otrovnih čestica zagađenog vazduha u svojim srcima.
Dr. Hana Bogard, stručnjak za zagađenost vazduha u Evropi pri američkom Institutu za zdravstvene učinke, rekla je da je nova analiza ključna za informisanje rasprave o zagađenju vazduha i njegovim efektima na kontinentu, za koje je rekla da su svaka rezultovala stotinama hiljama smrti godišnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu