Ovaj potez povučen je nakon više incidenata u sjevernim vodama.
Više pomorskih i vazdušnih kapaciteta, kako je rečeno, biće raspoređeno u srcu regije u svrhu pomoći u “zaštiti ključne podvodne infrastrukture”, rekli su ministri odbrane deset zemalja u svojoj izjavi.
– Ovo je prvi put da je JEF aktivirao odbrambenu klauzulu – istakli su, naznačivši da će njihove aktivnosti započeti početkom decembra, kako prenosi Juronjuz.
Usredsređen na operativnu odbranu u sjevernoj Evropi, JEF je koalicija 10 zemalja predvođenih Velikom Britanijom, a uključuje još Dansku, Estoniju, Finsku, Island, Letoniju, Litvaniju, Holandiju, Norvešku i Švedsku.
– Oko 20 ratnih brodova biće raspoređeno u Baltičkom moru, ali i u područjima sjevernog Atlantika, kako bi se uzela u obzir bezbjednosna situacija i bolje zaštitila ključna podvodna infrastruktura – rekao je švedski ministar odbrane Pal Džonson na javnom kanalu SVT.
Signal Rusiji
On je rekao da je jačanje vojne sile potrebno kako bi se suočili s “vrlo ozbiljnom bezbjednosnom situacijom u svijetu, a posebno u našem susjedstvu”.
– Moramo biti sposobni da izvedemo ovu vrstu operacije kako bismo odbranili našu vitalnu infrastrukturu, ali i kako bismo poslali signal Rusiji – dodao je Džonson.
Zemlje JEF-a složile su se u oktobru da pojačaju bezbjednost u Baltičkom moru, nakon što je podvodni gasovod između Finske i Estonije zatvoren zbog curenja uzrokovanog, kako je rečeno, spoljnim djelovanjem. Naknadno je otkriveno da je oštećen i podvodni kabl između Estonije i Švedske.
Finska policija na kraju je zaključila da je štetu na gasovodu uzrokovalo sidro kineskog trgovačkog broda koji je napustio to područje. Ali, taj je incident pokrenuo nagađanja i povećao nervozu.
U septembru 2022. uništen je gasovod Sjeverni tok, kojim se transportovao ruski gas u zapadnu Evropu preko Baltičkog mora, usred sukoba s Moskvom zbog njene invazije na Ukrajinu, prenosi Blic.