Ako patite od njih, logično bi bilo da pomislite da je boravak u zatvorenom prostoru danima kada je broj alergena u vazduhu visok sigurna opcija. Ta misao može da bude i djelimično tačna, ali ipak treba voditi računa i o “nevidljivim neprijateljima” koji vrebaju unutar doma.
Za razliku od sezonskih alergija, one koje vrebaju unutar doma mogu, ne samo da nam prijete tokom zime, već i da se dodatno pojačaju.
Zato je lako dobiti osjećaj da nas alergije prate tamo gdje najčešće provodimo vrijeme kroz godišnja doba – kada je toplije prate nas napolju, a kada je hladnije i kada želimo da budemo kod kuće, onda nas prate unutra. Kako bi što lakše prebrodili ovu zimsku alergijsku sezonu, poslužite se ovim savjetima i trikovima koji će vam pomoći da ublažite simptome, kao i pokazati na šta to treba da obratite pažnju.
Jedan od glavnih faktora je vlaga
Prema istraživanju objavljenom u naučnom časopisu “Frontiers in Environmental Science”, jedan od ključnih faktora koji doprinose razvoju buđi, grinja i drugih alergena unutar doma je povećan nivo vlage. Grinje i buđ pomažu da se izazove ne samo alergijska reakcija, već i da dodatno pogoršaju simptome bolesti poput astme, posebno kada je riječ o djeci ili starijim osobama. Kombinacija povećane vlage i grijanja prostora u kojem boravimo zimi stvara savršeno okruženje za razvoj niza mikroorganizama.
U istom istraživanju, navodi se kako stručnjaci preporučuju nekoliko ključnih stvari koje možemo napraviti kako bi ublažili simptome. Vlagu u prostorima bi trebali kontrolisati te pazite na to da iznosi između 30 i 50 odsto, što je optimalni nivo za sprečavanje rasta buđi i grinja. Prostore treba redovno provjetravati, čak i zimi, kako bi se smanjila koncentracija alergena. Važno je i brzo sanirati svako curenje vode, čistiti površine koje su sklone nakupljanju vlage, poput kupatila i kuhinja, te ukloniti buđ čim počinje da se skuplja. Prema podacima iz istraživanja, nivo alergena zimi može da bude i do tri puta viši nego u toplijim mjesecima zbog smanjene ventilacije.
Šta možete da učinite?
Jedna od prostorija koja može da izazove mnogo problema je spavaća soba. Zato se preporučuje da se koriste navlake otporne na grinje za jastuke, madrace i podloge. Posteljinu bi trebalo da mijenjate barem jednom nedjeljno, a treba da se pere na temperaturama višim od 54 stepeni, dakle, ciklus od 60 stepeni. Preporučuje se i da zamjenite vunene ili perjane materijale sintetičkim, što je češće moguće.
S podova bi, kao i u drugim prostorijama, trebalo da uklonite tepihe, budući da oni mogu u sebi da sadrže mnogo grinja i ostalih čestica. Ako već morate da koristite tepih, onda se preporučuje postavljanje tepiha s niskim florom, kao često usisavanje. Zavjese, koje svi rijetko mijenjaju i čiste zbog prilično velikog napora tog posla, trebalo bi da se mijenjaju i peru češće.
U drugim prostorijama, poput dnevne sobe, preporučuje se zamjena namještaja od tkanine s onima od drva, plastike ili metala, gdje god je moguće. Ormare i površine redovno čistite od prašine i perite vodom, a povremeno provjerite ispod ormarića i elemenata skuplja li se gdje kakva voda. Hranu, uključujući hranu za kućne ljubimce, čuvajte u zatvorenim posudama.
U kupatilu su idealni uslovi za stvaranje buđi i grinja – površine su tople, a najčešće u prostoriji vlada velika vlaga. I tu se preporučuje izbacivanje tepiha, koliko god je možda hladno iz tuša direktno stati na pločice. Nakon upotrebe tuša ili kade, obrišite ih ili osušite, a ako vam se buđ već počela skupljati, uklonite je što je prije moguće, prije nego što se proširi. Nemojte da zaboravite da obratite pažnju i na zavjese za tuš, za koje važe ista pravila. Temeljno ih osušite nakon korišćenja, a ako na njima počinje da se skuplja buđ, odmah je se riješite.
Preporučuje se da vlaga u stanu ili kući bude ispod 50 odsto, dok bi temperatura trebalo da se održava između 20 i 22 stepena. Redovno čišćenje stana jednom nedjeljno može značajno smanjiti probleme za osobe koje pate od alergija, posebno usisavanje i pranje podova, kao i brisanje prašine. Usisavanje možete obavljati i češće, jer je to lakše i brže od pranja podova.
Nemojte zaboraviti na kućne ljubimce
Iako neke rase mačaka i pasa važe za hipoalergene, što znači da ne izazivaju reakciju kod alergičara, ta tvrdnja jednostavno nije tačna. Alergijske reakcije na kućne ljubimce uzrokovane su peruti, tj. mrtvim ćelijama kože koje sve životinje imaju – razlika je u tome što neki ljubimci proizvode više, a neki manje alergena. Preporučuje se da ljubimci budu van spavaće sobe, a kada izađete iz kuće, najbolje je zatvoriti vrata spavaće sobe, prenosi ŽenaBlic.
Njihove omiljene igračke treba često prati jer se životinjski alergeni lijepe i zadržavaju na površinama. Isto važi i za njihov namještaj – krevetiće, nosiljke i sve ćebiće i podloge na kojima borave. Redovno četkanje ljubimaca, ako je predviđeno za njihovu rasu, može znatno pomoći u smanjenju alergijskih reakcija, ali kada to radite, valjalo bi nositi masku i četkati ih u otvorenim ili provjetrenim prostorijama. Dugodlaki ljubimci mogu unijeti polen tokom sezona visokog polena, poput proljeća i jeseni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu