Navodi se da rat u Ukrajini još uzrokuje značajne poteškoće za evropsku ekonomiju, što se odnosi i na BiH. Očekuju da će pooštravanje finansijskih uslova u cijelom svijetu opteretiti i ekonomiju BiH.
Konstatovali su da političke tenzije negativno utiču na ekonomiju te da izostaju aktivnosti za, kako su naveli reformski zamah, uprkos tome što je država dobila status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.
Naglasili su da je ekonomski rast smanjen sa 7,4 odsto u 2021. na 3,9 posto u prošloj godini. Očekuju da će tokom ove godine biti smanjen na dva odsto, a kao razlog za to su istakli slabiju domaću i spoljnu potražnju.
Prema analizi, vrhunac inflacije bio u oktobru 2022. kada je iznosila 17,4 odsto.
Potvrdili su da se stopa inflacije snižava, ali smatraju da je i dalje povišena. Ocijenili su da će prosječna stopa inflacije u ovoj godini biti šest odsto, što će biti posljedica snižavanja cijena hrane i energije na međunarodnom nivou.
Kao visoke visoke rizike po naveli su naglo ekonomsko usporavanje u Evropi, intenziviranje političkih napetosti u zemlji te ostvarivanje finansijskih rizika.
Naveli su da je fiskalna pozicija zemlje tokom ove godine poboljšana i da je ukupni fiskalni suficit porastao sa 0,6 odsto BDP u 2021. na 0,9 odsto u 2022. Napomenuli su da je nagli rast tekuće potrošnje, zbog mjera za ublažavanje krize izazvane rastom troškova života, popraćen manjim rastom kapitalne potrošnje.
Primetili su da je ukupni dug u prošloj godini bio manji od 30 posto BDP i tvrde da je to uzrokovano i zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Očekuju da će fiskalni bilans u ovoj godini preći u deficit od 0,1 odsto BDP. Ocijenili su da su potrebe za finansiranjem tokom ove godine porasle zbog velike otplate duga.
Iz MMF su pozvali na odlučne reforme jačanja makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. Mišljenja su da je status kandidatkinje za članstvo u EU prilika za ove reforme. Ponovo su pozvali da se primjene njihove preporuke.
Jedna od tih preporuka je ograničavanje fiskalne ekspanzije (budžetske potrošnje) kako bi se ublažila inflacija. Poručili su da je to potrebno učiniti s obzirom na to da BiH ima ograničenu monetarnu politiku.
Ograničavanje budžetske potrošnje za njih znači ono što su ranije isticali:
Ograničenje potrošnje na plate u javnom sektoru i bolje usmjeravanje potrošnje u socijalnoj zaštiti.
Osim toga, preporučuju podsticanje javnih investicija i unapređenje naplate prihoda. Pozvali su i na održivi razvoj, što znači investiranje u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. To podrazumijeva i dekarbonizaciju privrede, povezivanje tržište električne energije sa tržištem EU i prelazak na obnovljive izvore energije.
Pozdravili su odluke za osnaživanje Valutnog odbora (koji podrazumijeva da se domaći novac – konvertibilna marka mora kupiti za strani konvertibilni novac), za koji su naveli da je do sada dobro radio.
Takođe su ponovo pozvali na rast kamatnih stopa, kao mjere protiv inflacije, te očuvanje finansijske stabilnosti.
Poručuju da agencije za bankarstvo treba da ukinu mjere kojima se narušavaju kamatne stope i da treba ojačati praćenje i pripravnost na krizu. Ocijenili su da postoji potreba za poboljšanjem razmjene informacija i uspostavljanjem fonda za finansijsku stabilnost da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u, kako su naveli, izuzetnim slučajevima.
Ukazali su, kako prenosi portal Klix, da je hitno potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i primijeniti zakone za sprečavanje korupcije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu