Društvo

Migracije i niska stopa nataliteta uzimaju danak: Evo koliko je građana BiH IZGUBILA za samo 8 godina

Za samo osam godina, Bosna i Hercegovina je po osnovu migracija i negativnog prirodnog priraštaja osiromašila za skoro 320.000 ljudi.

Čovjek i žena s torbama na ulazu u autobusku stanicu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Naime, u periodu 2014.-2021. iz BiH se iselilo 233.719 ljudi, od čega je 138.721 građanin otišao u zemlje EU, a preostali u druge zemlje svijeta, upozoravaju demografi.

Najviše naših stanovnika otišlo je u Njemačku, oko 88.000. U pomenutom periodu, BiH je na negativnom prirodnom priraštaju, odnosno razlici broja umrlih i rođenih, izgubila 86.170 ljudi.

Praktično, po pomenuta dva osnova, godišnje u prosjeku ostajemo bez 40.000 građana.

Odlaze cijele porodice

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, iz BiH je za 11 mjeseci lane samo u Sloveniju i Njemačku otišlo više od 17.700 naših radnika. Naravno, broj onih koji su napustili ove prostore daleko je veći od pomenutih brojki, s obzirom da mnogi ne odlaze preko agencija, dok velika većina, čim se malo snađe, u inostranstvo odvodi cijele porodice.

Iz nevladinog sektora poručuju da, nažalost, najviše odlaze mladi, te da su sve češći slučajevi odlaska cijelih porodica.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Glavni razlog je besperspektivnost. Naime, radom na terenu pokušavamo da vidimo o čemu građani BiH razmišljaju i šta planiraju. Jednostavno, oni samo žele da odu i čekaju prvu priliku za to. Razlog je gubitak nade da će ovdje biti bolje. Uglavnom odlaze u Njemačku. Uprkos masovnim odlascima, vlast ne nudi nikakvu platformu koja bi ovu negativnu pojavu bar malo zaustavila – rekli su ranije za Srpskainfo iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Najbrže smanjenje stanovništva

Podsjetimo, BiH je, prema podacima UN-ovog izvještaja za 2022. godinu „Perspektive svjetskog stanovništva”, zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Po ovom izvještaju, BiH, naime, godišnje gubi više od 1,5 odsto svog stanovništva. Srbija je sedma, dok je Hrvatska na osmom mjestu.

– Analiza stanja stanovništva je potvrdila da je BiH zemlja sa “najnižim niskim” fertilitetom na svijetu, visokim nivoima migracija i starenja stanovništva, kao i sa duboko ukorijenjenim rodnim nejednakostima. Do 2070. godine će takvi demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 odsto, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji, sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40 odsto – saopštili su iz Populacijskog fonda UN.

Pročitajte još

Pozivajući se na podatke Eurostata, profesor demografije Stevo Pašalić kaže da je, kad je riječ o broju građana BiH koji su u periodu 2014.-2021. napustili BiH, oko 60 odsto dozvola izdato u svrhu rada.

– Oko pet odsto dozvola odobreno je za podršku obrazovanju, 30 odsto zbog porodičnih razloga, a preostale u druge svrhe. Preko polovina dozvola bilo je na period duži od jedne godine – kaže za Srpskainfo Pašalić.

Manjak radne snage

Dodaje da naša, kao i ostale države sa ovih prostora, imaju nisku stopu rađanja.

– To, generalno, uzrokuje manjak radne snage. Kod nas je na to posebno uticala razlika u platama koje kod najinteresantnijih zanimanja idu oko 1:5 do 1:6 u korist Njemačke. Dakle, migracije se ne mogu spriječiti i činjenica je da se mi već suočavamo sa uvozom radne snage, koja nam dolazi iz mnogih zemalja, pa čak i iz Indije, Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke – naglašava Pašalić.

Jasno je da migracije i niska stopa nataliteta sobom nosi sve manje upisanih osnovaca i srednjoškolaca, manje studenata, te manje radnika.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Sve ovo znači da moramo krenuti sa reformom obrazovnog sistema, da se promovišu, na primjer, zanatski poslovi. Kod nas se na zanimanja, poput tesara i zidara, koja su deficitarna, upisuje po nekoliko učenika u školama. Prosto, disbalans na tržištu radne snage se mora anulirati – poručuje Pašalić.

U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.

– Trenutni trend je da više ljudi želi da ode nego da se vrati. Svakodnevne olakšice koje stižu iz zapadnih zemalja, a tiču se olakšavanja pristupa tržištima rada, dodatno će povećati interes naših ljudi na odlazak. A dugoročne posljedice iseljavanja mogle bi da budu nesagledive po život i opstanak ljudi na ovim prostorima. Za očekivati je da investitori, pogotovo strani, nastave pritisak na političare da odobravaju nove, veće kvote za uvoz nedostajuće radne snage, koja će u pravilu raditi za manje novca nego što trenutno rade naši ljudi. To će podstaći dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva, a trend rasta ili održavanja postojećih plata će prestati – objašnjava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

Manje beba, osnovaca i srednjoškolaca

Demografski pokazatelji i trendovi godinama su negativni i u Srpskoj, a to je potvrđeno i u dokumentu Omladinska politika Srpske do 2027. godine. Kako se navodi u ovom dokumentu, koji je nedavno usvojila Vlada RS, najznačajniji demografski procesi koji karakterišu stanje u RS su: prirodna depopulacija, starenje stanovništva, koncentracija stanovništva u gradovima i negativan migracioni saldo.

U Srpskoj je, prema popisu 2013. godine, bilo 1.170.342 stanovnika. Procjena za 2020. godinu iznosi 1.136.274 stanovnika, a to znači da je za sedam godina stanovništva manje za 34.068, ili za 2,9 odsto. Na više od 90 odsto prostora dešava se prirodna depopulacija. Od 2.756 naselja samo u 346 (ili 12 odsto) bilježi se povećanje broja stanovnika.

Od 2002. do 2020. godine broj novorođenih je manji u odnosu na umrle za 73.791, a to predstavlja više od 6 odsto populacije RS. Prosječno godišnje smanjenje broja učenika u osnovnoškolskom kontigentu je oko 1.600. To upućuje na procjenu da se svakih šest godina gubi jedna generacija učenika. U padu je i broj upisanih srednjoškolaca.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu