Magazin

Atlantiđanske imperije (142): Živi preci Meksikanaca

Da se vratimo “meksičkom snu” koji je razotkrio fratar Sahagun. On je vjerovao da je indijanska duša živa, iako je narod Asteka pokoren.

Asteci
FOTO: DRUŠTVENE MREŽE

Upravo ova “indijanska duša” živi danas u svakom Meksikancu koji je potomak drevnih naroda ili melez miješane krvi sa evropskim osvajačima.

Prije dolaska Španaca, indijanski svijet je bio svijet žive magije. Život ljudi se odvijao kroz ceremonije, obrede, plesove. Svaki dan bio je prepun ritualnih činova za svakog člana zajednice. Bogovi su živjeli zajedno sa ljudima, kroz mitove i fantastične priče. Koliko je astečki svakodnevni život bio zapravo fantastičan objašnjava sljedeći pasus iz knjige “Meksički san”.

– Kod svih obreda i praznika Bernarda de Sahaguna najviše je čudilo fizičko prisutvo bogova među ljudima. Pjesme i igre su bile magijske sile koje materijalizuju tajanstvene sile onostranog. Kada ih prizovu, bogovi siđu, umiješaju se među ljude, igraju i pjevaju s njima…Na praznik vatre, na dan “Iskalji”, podizalo se šest stabala velikih kao jarboli brodova. Zatim bi se žrvovale i odrale dvije zarobljenice, a sveštenici bi oblačili njihovu odranu kožu. Silazili bi niz stepenice piramide dok bi narod klicao “Naši bogovi dolaze, naši bogovi dolaze”. Žrtve ubijene za vrijeme ovih praznika su pažljivo birane i slavljene prije toga u narodu. U sedmom mjesecu ubijala se boginja soli. U osmom mjesecu slika djevice majke, boginje mladog kukuruza, izabrana djevojka je umirala dok su muškarci i žene naizmjenično igrali oko nje. Jedanaestog mjeseca bio je praznik Teteo Inane, majke bogova. Za nju se osam dana igralo u tišini, bez pjesama i muzike, bez pomijeranja stopala, samo bi se spuštale i podizale ruke. Potom bi ženu koja predstavlja boginju unosili u hram, a svi bi to pratili u tišini. Žreci bi joj odrubili glavu i odrali kožu….Sveštenici bi na sebe stavljali dijelove njene kože kako bi postali slika boginje… Trinaestog mjeseca, u vrijeme praznika posvećenog najvišim planinama Meksika, ubijali bi se jedan muškarac i četiri žene… Sedamnaestog mjeseca slavio se praznik boginje Iljametekutli… koja je kasnije slavljena kao žena zmija ili čudotvorna Djevica Gvadalupe. Za vrijeme ovog kulta, jedna žena bude žrtvovana, a jedan sveštenik igra i drži glavu žrtve u desnoj ruci – piše Le Klezio.

(Nastaviće se)

Raniji tekstovi:

Atlantiđanske imperije (131): Teslino nasljedstvo

Atlantiđanske imperije (132): Ratovi trećeg talasa

Atlantiđanske imperije (133): Geopolitička postmoderna

Atlantiđanske imperije (134): Tehno špijunaža

Atlantiđanske imperije (135): Veliki Brat

Atlantiđanske imperije (136): Budućnost SAD

Atlantiđanske imperije (137): Meksički brujosi

Atlantiđanske imperije (138): Mit o Tlaloku i Kvecalkoatlu

Atlantiđanske imperije (139): Malinče

Atlantiđanske imperije (140): Sahagunove bilješke o Astecima

Atlantiđanske imperije (141): Bogovi Asteka

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu