Kako rat, ideologija i protekcionizam dijele svijet na različite blokove, zemlje u razvoju gomilaju plemenite metale da bi se pripremile za dan u kojem će se globalni financijski sistem pod dominacijom SAD i Evrope, kako očekuju, srušiti, a novi će ga zamijeniti.
Politico piše da je ovaj trend započeo prije 10 godina. Sada je ubrzan kratkoročnim čimbenicima, posebno padom kamatnih stopa u svijetu. Kao rezultat toga, cijene su rasle iz jednog rekordnog maksimuma u drugi, dosegnuvši prošle sedmice istorijski iznos od više od 2.800 dolara po unci, prenosi tportal.
Ove godine zlato je poskupjelo 35 posto, daleko ispred 20-postotnog rasta američkih dionica i više nego dvostruko bolje od bilo kojeg evropskog dioničkog indeksa.
Lina Tomas iz Goldman Saksa predviđa da bi cijena mogla premašiti 3.000 dolara do kraja sljedeće godine. Najviše kupuju države koje bi mogle pasti pod sankcije Amerike. Kina je tako kupila 316 tona od početka rata u Ukrajini. Rusija je takođe bila veliki kupac, kao i središnje banke na Bliskom istoku, u središnjoj Aziji i Indiji.
Poljska već dugo želi povećati zlatne rezerve na 20 posto svojih službenih rezervi. Pridružila se tome i Mađarska te je u rujnu ponovno počela kupovati zlato, rekavši: “Usred povećane nesigurnosti… uloga zlata kao sigurnosne imovine i spremišta vrijednosti od osobite je važnosti jer povećava povjerenje u zemlju i podržava financijsku stabilnost.”
– To je znak predstojećih ratova – rekao je direktno jedan od evropskih središnjih bankara.
Nije to samo strah od sukoba i sankcija, nego i sumnja u pouzdanost država koje su izgradile globalni finansijski poredak. I SAD i Evropa gomilaju sve veće dugove s kojima će se sve teže nositi.
S obzirom na to da dug SAD-a sada iznosi 124 posto BDP-a i brzo raste, Tomas iz Goldman Saksa primjećuje da “mnoge središnje banke imaju većinu svojih rezervi u američkim državnim obveznicama i kreatori politike mogu postati sve zabrinutiji zbog svog izlaganja fiskalnim rizicima u SAD-u”, piše N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu