Magistrala, a na magistrali rupe. Međunarodni put, koji povezuje Sarajevo i Podgoricu, dakle glavne gradove dvije evropske države, a na međunarodnom putu rupa do rupe.
Kada 10.500 radnika fabrike “Rudi Čajavec” dobije platu, u trgovinama i robnim kućama u Banjaluci promet se udupla. Ne, nije urbana legenda: tako je zaista bilo prije 40 godina.
Ni manjeg mjesta ni veće priče. Tako bi se moglo opisati Jezero, ruralna opština od oko 1.000 stanovnika, na granici Republike Srpske i Federacije BiH, za koju je čuo cijeli svijet. A za tu priču zaslužna je jedna energična žena.
Samo u posljednje tri godine JP “Putevi Republike Srpske'' ostvarilo je dobit od skoro 100 miliona maraka. I dok milioni, koje su obezbijedili građani, leže na računima, putevi su puni rupa, a u Srpskoj se do nekih mjesta još uvijek putuje makadamom.
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO proglasio je prašumu "Јanj" kod Šipova prirodnim dobrom od svjetskog značaja. Zasluga je to nekoliko ljudi koji godinama posvećeno rade na zaštiti i promociji ovog bisera prirode.
Dan ustanka naroda BiH protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu - tako se tačno zove praznik koji je juče obilježen u Banjaluci i širom Bosne i Hercegovine.
Ne zagađuje, ne pravi buku, nikom ne smeta i donosi samo radost, i dječici koja se u njemu voze i Banjalučanima koji sa osmjehom ispraćaju male sugrađane u avanturu.
Na današnji dan, prije tačno 60 godina, na brdu Šehitluci iznad Banjaluke svečano je otvoren monumentalni spomenik palim Krajišnicima partizanima. Zdanje od bijelog bračkog kamena se zbog vlažne klime već odavno urušava.
Zgrada nekadašnjeg Doma JNA, u kojoj danas stanuje Narodna skupština RS, smatra se najljepšim zdanjem u Banjaluci izgrađenim u doba socijalizma. A najljepši detalj na fasadi ove građevine je reljef čuvenog vajara Marijana Kockovića.
Stara je više od sedam vijekova, ali je još uvijek prava ljepotica! Džamija Fethija, gotička građevina, koja krasi jedan od najljepših trgova u Bihaću, sagrađena je 1266. godine kao katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog.
Lik čuvenog naučnika Nikole Tesle naći će se na kovanicama od pola evra, te od 20 i deset evrocenti, tačnije na "hrvatskoj varijanti" evropskog novca, koji će se u opticaju pojaviti u januaru 2023. godine. Očekivano, na ovo "svojatanje Tesle" stigle su žestoke reakcije iz Beograda.
Priča o 14-godišnjoj djevojčici iz okoline Banjaluke, koja je usred noći pobjegla iz kandži oca silovatelja, nedavno je šokirala javnost. Nažalost, ovakve grozote nisu rijetkost.
Biskup banjalučki Franjo Komarica napunio je 75 godina života i 35 godina biskupske službe, što je po crkvenom zakoniku proizvelo obavezu da Svetoj stolici podnese ostavku. Da li je biskup ponio ostavku, na koju ga propisi obavezuju, još nije jasno.
Dijete nikad nije odgovorno niti krivo za traumu koju doživi. To odrasli moraju imati na umu i pružiti djetetu podršku i osjećaj sigurnosti, poručuje Slađana Cvjetković, psihologinja i psihoterapeutkinja sa dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i mladima.
Sanja Stojanović (45), planinarka i aktivistkinja iz Bosanskog Petrovca, digla je na noge cijelu BiH kada se, zajedno sa sugrađanima i uz podršku ekologa, pobunila protiv izgradnje spalionice medicinskog, farmaceutskog i životinjskog otpada u svom mjestu.
"Zločin koji se desio u Srebrenici nije genocid, to su činjenice. Formirajte predmete, ali moj stav nećete promijeniti." Poručila je ovo potpredsjednica PDP i narodna poslanica Jelena Trivić na svom Tviter nalogu.
Partija demokratskog progresa ukazuje da je potpuno nepotrebna odluka visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da, nametne dopune Krivičnog zakona, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Lijepo vrijeme, neradni dan i dobro raspoloženje - u takvoj atmosferi danas protiče drugi dan Bajrama u Bihaću, većinski bošnjačkog grada na sjeverozapadu BiH.
Dok njegovi vršnjaci spavaju, mali Jovan Gajić iz Sitnice na Manjači je već oko sedam bio na nogama, da bi nabrao maline, koje prodaje putnicima na magistrali.
Poplave prijete, samo nas je viša sila, za sada, spasila od usuda s kojim se nije mogla izboriti čak ni moćna organizovana Njemačka, ni prebogati Luksemburg. Vakcina nema dovoljno, a četvrti talas samo što nije.
