Biznis

BAKINE PITE, GLAMUROZNI KAMPOVI I PARTIZANSKI SPOMENICI Stručnjaci znaju kako spasiti turizam u RS

Gradski hoteli, koji inače žive od seminara, konferencija i svadbi, izgubili su čak 90 odsto gostiju, pad prometa u agencijama je oko 80 odsto, ali turistička sezona u Srpskoj je ipak spasena zahvaljujući uglavnom destinacijama u prirodi.

BAKINE PITE, GLAMUROZNI KAMPOVI I PARTIZANSKI SPOMENICI Stručnjaci znaju kako spasiti turizam u RS
FOTO: RAFTING CENTAR DRINA TARA/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Ukupna pad prometa je oko 60 odsto, a sudbina 14.000 radnih mjesta u turizmu i ugostiteljstvu zavisi, umnogome, od podrške Vlade RS, ali i od spremnosti turističkih radnika da se prilagode dramatičnim promjenama. Istakli su to učesnici seminara o promjenama na turističkom tržištu, koji je u Banjaluci, pod pokroviteljstvom  Privredne komore RS, organizovala agencija “UNIS Turs”.

Na početku sezone imali smo doslovno nula noćenja. Tek od polovine juna, kada su krenuli turistički vaučeri, broj gostiju je rastao i sada imamo domaćih noćenja skoro isti broj kao i lani, ali nam nedostaju, naravno, strani turisti – ocijenila je direktorka Turističke organiazacije RS Nada Jovanović.

Prilagođavanje promjenama

I u doba korone posjeta je bila solidna u banjama, te na Jahorini i u Trebinju, koje je ovog ljeta imalo čak i više domaćih turista nego lani. Upravo na ovim destinacimama korišteno je najviše vaučera, između ostalog i zato što je ponuda prilagođena “vaučer turistima”.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/ RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/ RAS SRBIJA

Da je u savremenom turizmu, pogotovo u kriznim situacijama kakva je pandemija korona virusa, presudno znanje i prilagođavanje promjenama, poručili su i eminentni turizmolozi iz Beograda, dr Branko Kresojević i dr Radomir Stojanović. Oni su iznijeli neke zanimljive ideje za unapređenje turizma u Srpskoj, kroz različite ponude za razne kategorije turista.

– U turizmu iskustvo, samo po sebi, nije ganacija uspjeha. To što se neko bavi turizmom od 1990. ne znači mnogo, jer današnji turisti nisu isti kao turisti devedesetih. Današnji turisti su obrazovani, informisani, često i ekološki osviješteni i mogu da biraju kuda će putovati – istakao je Stojanović.

Pročitajte još

Netipične destinacije

Savremeni turisti, pogotovo u doba pandemije, pokazuju istraživanja, okreću se prirodi i nekim netipičnim destinacijama. Recimo, oni rado posjećuju mjesta prirodnih katastrofa, ratnih bitaka ili stradanja, a u RS je, kao uostalom i u regionu,  nasljeđe iz Drugog svjetskog rata zanemareno. Mnogi spomenici, koji su devastirani, mogli su biti magnet za turiste – istakao je Krasojević.

Magnet za goste je i takozvani “glamping”, ili glamurozni kamping , odmor u vrlo udobnim kampovima, ali u prirodi. Republika Srpska ima divnu prirodu, a samo jedan glamping objekat, dok ih, recimo, Slovenija ima na desetine. U te objekte ne ide sirotinja, nego turisti koji tačno znaju šta hoće i koji su to spremni platiti – rekao je Krasojević.

Turiste zanima i nematerijalna kulturna baština krajeva u koje putuju, ali u Srpskoj se to bogatstvo ne nudi turistima, pa je rijetkost da oni mogu čuti pravu izvornu pjesmu ili pojesti neko zaista starinsko jelo, poput pita od crnog brašna, na kojima su odrasle generacije naših baka.

Nije socijala već komercijala

Turisti danas straže nova iskustva, sadržaje i doživljaje, pa im to treba i ponuditi, a za takvu ponudu je potrebna kreativnost, poznavanje situacije i otvoren um. Vrlo je bitno, ističu stručnjaci, da turistički radnici nemaju predrasude prema određenim kategorijama turista ili vrsti turističke ponude.

FOTO: ZTC BANJA VRUĆICA
FOTO: ZTC BANJA VRUĆICA

– Na primjer, osobe sa invaliditetom ili stariji i bolesni ljudi, koji imaju teškoće s kretanjem, potencijalni su turisti i za njih treba kreirati posebnu turističku ponudu ili im prilagoditi postojeće sadržaje – rekao je Branko Krasojević i dodao da je vjerovatno i to što su one od ranije prilagođene ovoj grupaciji turista uticalo da banje i u doba korone imaju dobru posjećenost.

Istakao je i da je za siromašne zemlje s turističkim potencijalima dobra prilika i takozvani “recesivni” ili “socijalni” turizam, koji najviše podsjeća na nekadašnja radnička ili penzionerska odmarališta na moru.

– To nije socijala, nego komercijala, u kojoj je zarada zasnovana na velikom broju korisnika – ističu turizmolozi.