Najviše narodnih rituala na području banjalučke regije, koji korijene vuku još iz prethrišćanskog doba, sačuvano je na Zmijanju, odnosno na Manjači, i u Piskavici, u Potkozarju.
Neki su običaji zajednički ovim selima, neki posebni i vezani za ambijent u kojem su ljudi vijekovima živjeli.
Predbožićna priča počinje još 5. januara. Ovaj dan je u crkvenom kalendaru zapisan kao Dan Svetih 10 velikomučnika Kritskih, ali u narodu je poznat kao Tucindan – dan kada se “tuku” prasići za pečenicu.
Kako je ranije za “EuroBlic” objasnila Irena Medar Tanjga, profesorica etnologije na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultet, pečenica predstavlja žrtvu iz vremena mnogoboštva, koja se prinosi za rodnu iduću godinu.
Pečenica se ne smije dirati, grijeh je!
Iako se u selima peče kod kuće, zajedno sa rođacima i komšijama, na Tucindan ili na Badnji dan, strogo je zabranjeno dirati pečenicu do Božića. Smatralo se da bi to bio grijeh.
Prema kazivanju najstarijih mještana sela Gornji Pervan podno Manjače, u vrijeme kad se živjelo sirotinjski, a post se postio, bez izuzetka, svih 7 nedjelja, često na crnom hljebu i vodi, pečenica je željno isčekivana, kao najveća poslastica.
Ali, ljudi su znali za skromnost i odricanje.
Svečano raspoloženje isčekivanja radosti nastavljalo bi se na Badnji dan, kada bi u ranu zoru domaćin i najstariji sin, ili nekog drugo jače čeljade iz kuće, otišli u šumu da usijeku badnjak: hrastovo ili ceorovo drvce, koje je simbol Božića, odnosno vatre kojom su se u Vitlejemskoj pećini ugrijali novorođeni Isus Hrist i njegova majka.
I domaćica bi ustajala zorom, da naloži vatru i dočeka badnjak. Domaćina koji unosi badnjak posipala bi žitom 3 puta.
Grančicom koju bi odlomio od badnjaka domaćin je džarao vatru i govorio “čarobne riječi”, kojima je prizivao zdravlje i blagostanje: “Koliko varnica toliko ovčica, koliko varnica toliko kokica, koliko varnica toliko kravica”.
– U našem kraju se dodavalo i “koliko varnica, toliko parica, koliko varnica toliko dječice”. U gradu se taj običaj izgubio, jer više niko ne loži vatru – priča Milan Pantoš iz Goleša na Zmijanju.
Muški hljeb, koji se nosi na glavi
Poslije ponoći mijesila se česnica i to je generacijama bio – muški posao.
U stara vremena u mnogim banjalučkim selima česnicu su mijesili u i pekli isključivo muškarci – domaćini. U Piskavici su domaćini u ponoć išli na izvor po vodu kojom će zamesiti česnicu, a najsretnijim se smatrao onaj ko dođe prvi i u vodu ubaci šaku pšenice.
Česnicu pred ručak lome svi ukućani, a vjeruje se da će onaj ko u svom parčetu nađe novčić biti srećan cijele godine. Ali, srećnik ima i obaveze – dok drugi praznuju, on mora na Božić da hrani stoku.
Taj je običaj jedan od rijetkih koji se sačuvao i danas, čak i u gradovima, gdje umjesto stoke srećnik hrani kućne ljubimce.
Tijestom od česnice na Manjači se mijesio i kovrtanj, mali okrugli hleb sa rupom u sredini. To je bio poklon za položajnika, koji prvi na Božić dođe u kuću. Kovrtanj se položajniku davao na Mali Božić, tako što mu se stavi na glavu,prepričavaju najstariji stanovnici manjačkih sela.
Kupus veseljak, svila i vila
U stara vremena uoči Božića bi se pristavljao kupus “veseljak”, koji se krčkao u zemljanom loncu, obogaćen slaninom i suvim mesom. To je jelo nekad bilo obavezno na božićnoj trpezi, ali je danas ulogu “veseljaka” preuzela sarma.
Zbog vjerovanja da će svaki posao koji se na Božić započne biti uspješan, domaćini i domaćice bi na taj svečani dan unosili razni alat u kući, iako niko nije radio.
Tako su žene i djevojke unosile u kuću vretena i alate za predenje, a domaćini bi bajali: “Predivo bilo ko ćeten svila, a prelja kao vila”.
Ipak, nije sve bilo idilično i radosno, u selima oko banjaluke vijekovima se vjerovalo da će se na Božić “prikazati” ko neće dočekati kraj godine.
U Potkozarju se vjerovalo da će neko od ukućana umrijeti prije idućeg Božića, ako kod lomljenja česnice otpadne mrva.
Na Manjači najstariji ljudi i danas vjeruju da „neće pregodišnjiti“ onaj ko ne vidi svoj odraz u cicvari – jelu od kajmaka, masti i kukuruznog brašna, koje se na Božić ujutro prvo iznosi na trpezu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.