Na papiru su to izmjene regulacionih planova. U stvarnosti, za ljude koji žive na tim lokacijama, to može značiti novu višespratnicu ispred prozora, manje zelenila, više stanara, dodatne automobile i saobraćaj.
Upravo zato dio Banjalučana posljednjih mjeseci sve aktivnije prati planske dokumente i javne uvide. Oni analiziraju nacrte, porede ih sa ranijim planovima i ukazuju na ono što, kako navode, nije dovoljno jasno objašnjeno.
U fokusu stanovnika Rosulja trenutno su izmjene dijela Regulacionog plana. Prema onome na šta ukazuju građani, na pojedinim lokacijama predviđaju se objekti veće spratnosti nego što je ranije bilo planirano. Umjesto dosadašnje maksimalne spratnosti P+5+M, odnosno pet spratova i mansarde, novim rješenjem omogućava se gradnja tri do četiri lamele sa sedam spratova, kao i dvije lamele sa po šest spratova.
Neformalna grupa građana „Sačuvajmo Rosulje“ posebno problematizuju upravo tu promjenu.
-Zašto se uz Ulicu kralja Petra II ucrtavaju zgrade sa 6 i 7 spratova ako je postojeća maksimalna spratnost P+5+M (mansarda)? Kako bi se prekoračenje dosadašnje spratnosti odrazilo na neposrednu okolinu i ukupnu infrastrukturu u naselju? Da li bi ova vertikalna anomalija dovela do domino efekta i uspostavila novu praksu redovnog probijanja spratnosti gradnje u ovom dijelu Rosulja – navodi se u grupi „Sačuvajmo Rosulje“. Građani ne tvrde da ne treba graditi. Njihovo pitanje je, prije svega, kako, gdje i pod kojim uslovima treba graditi.
Upozoravaju i na saobraćajnice i trotoare koji su, prema njihovim navodima, na pojedinim mjestima planirani preko privatnih i susjednih parcela, bez prethodno tražene saglasnosti vlasnika. Uz to, predviđaju se stambeno-poslovne zgrade sa podzemnim garažama.
Zbog svega toga mještani Rosulja organizuju protestni skup u utorak, 25. avgusta, u 19 časova, na platou pored zgrade u Ulici 5. kozarske brigade. Protiv su, kako navode, načina na koji se planira nova gradnja i posljedica koje bi ona mogla imati po postojeće naselje.
Slične primjedbe stigle su i iz Kočićevog vijenca, gdje su mještani na javnoj raspravi o izmjeni regulacionog plana ukazali na, kako smatraju, štetnost predviđenih prostornih rješenja. Posebno se protive planiranoj kolektivnoj stanogradnji i betonizaciji u blizini Doma „Rada Vranješević“, predviđenoj izmjenom dijela RP „Jug 7“.
Prema njihovim navodima, na tom prostoru ucrtano je nekoliko višespratnica, među kojima su i dvije stambeno-poslovne zgrade od deset spratova. Na prostoru manjem od šest hektara planirana je izgradnja ukupno 365 stanova, u kojima bi, prema procjenama građana, živjelo više od 1.000 stanovnika. A kada se broj stanova pretvori u stvarni život, otvaraju se nova pitanja. U slučaju izgradnje planiranih zgrada naselju bio potreban novi cjevovod i najmanje dvije nove trafostanice.
Dok se u Rosuljama vodi briga zbog mogućeg povećanja spratnosti, u Centar-Aleji građani pažnju usmjeravaju na još jedan problem, a to je smanjenje zelenih površina.
Naime, nacrtom izmjena dijela Regulacionog plana „Centar – Aleja“, koji je bio na ponovnom javnom uvidu, predviđeno je proširenje stambeno-poslovnih objekata. Prema analizi grupe „Za Plan“, parkovska površina smanjuje se sa 1.965 kvadratnih metara na svega 615 kvadratnih metara. To znači gubitak od oko 69 odsto postojeće planirane parkovske površine.
-Nacrtom izmjena dijela Regulacionog plana ’Centar – Aleja’, Građevinski institut Banjaluka na tom mjestu ucrtava, odnosno proširuje stambeno-poslovne objekte. Parkovska površina se smanjuje sa 1.965 m² na svega 615 m², što je gubitak od čak 69% zelene površine zbog proširenja planiranog objekta spratnosti Po+P+7 – navodi se na Fejsbuk stranici „Za Plan“.
Navode i da je više od 1.000 stanovnika ovog dijela grada uputilo primjedbe na Nacrt izmjene dijela RP. Jedna od ključnih zamjerki jeste brisanje parcele planirane za vrtić i njena zamjena stambeno-poslovnim objektom spratnosti Po+P+7.
-Ovo naselje nastaje već više od dvije decenije na prostoru nekadašnjeg Malog logora. Za to vrijeme izgrađene su desetine stambenih i poslovnih objekata, a izgradnja se i dalje nastavlja. U naselje se svakodnevno doseljavaju mlade porodice sa djecom. Istovremeno, vrtić i osnovna škola, koji su predviđeni važećim Regulacionim planom, nikada nisu izgrađeni, iako za oba objekta postoje izrađeni projekti. Njihovu izgradnju predviđaju i Prostorni plan Grada Banjaluka, kao i Nacrt novog Urbanističkog plana – navode iz grupe „Za Plan“ i dodaju kako bi vrtić, prema ovom prijedlogu, bio smješten u prizemlju zgrade. Smatraju da ovakvo rješenje nije u javnom interesu i da je suprotno osnovnim načelima Zakona o uređenju prostora i građenju Republike Srpske.
Jer, kada zgrada dobije sedam ili deset spratova, kada parkovska površina nestane sa plana ili kada parcela namijenjena javnom sadržaju promijeni namjenu, tada više nije riječ samo o linijama i oznakama na papiru. Riječ je o tome kako će određeni dio Banjaluke izgledati i funkcionisati narednih decenija.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.