Banjaluka

(FOTO) Mermer, moć i PLANINE NOVCA: Impresivna istorija PALATE, u kojoj danas stanuje predsjednik Republike Srpske

Da li ju je Milorad Dodik uzurpirao? Ko je danas domaćin u ovoj palati i kakva se politika kroji iza njenih mermernih zidova? Da li tu još uvijek stanuje moć?

PALATA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Impresivno zdanje, koje se danas zove Palata Republike i u kojem je sjedište institucije Predsjednika Republike Srpske, već decenijama izaziva pažnju i divljenje.

Nikakvo čudo, jer radi se o starom zdanju nevjerovatne istorije, koje je promijenilo nekoliko “vlasnika”, preživjelo dva rata i jedan zemljotres i nadživjelo dvije države. I uvijek ostalo simbol moći.

Ovih dana društvenim mrežama kruži arhivska fotografija iz 1936. godine, objavljena na Fejsbuk grupi Banjalučke starine, koja otkriva dio priče o izgradnji palate, koja je jedan od simbola Banjaluke.

Stariji Banjalučani je i danas, po navici, zovu Hipotekarna banka, za one u “najboljim godinama” ona je zgrada SDK, ali samo vrsni poznavaoci istorije Banjaluke znaju da Palata nije izgrađena u doba bana Svetislava Tise Milosavljevića, nego za vlasti njegovog manje poznatog nasljednika Bogoljuba Kujundžića.

FOTO: ARHIV RS
FOTO: ARHIV RS

Kako je zabilježio Zoran Mačkić, penzionisani arhivski savjetnik u Arhivu RS, zdanje Državne hipotekarne banke sagrađeno je u teška vremena, nakon velike ekonomske krize iz 1929. godine.

Projektovao ju je, i njeno podizanje nadzirao, čuveni beogradski arhitekta Miodrag Vasić. Fasada zgrade je obložena teškim mermernim blokovima, dovezenim iz Makedonije. Kipovi krajiških seljaka na ulazu u zdanje djelo su Vladimira Petroviča Zagorodnjuka.

Palata je otvorena u decembru 1936. godine i tada je osveštana i pravoslavnom i islamskom molitvom.

FOTO: ARHIVSKA FOTOGRAFIJA/ ARHIV REPUBLIKE SRPSKE
FOTO: ARHIVSKA FOTOGRAFIJA/ ARHIV REPUBLIKE SRPSKE
milorad dodik izlazi iz palate predsjednika
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Nakon bankara, osvajali su je okupatori, političari, poreznici…

Tokom Drugog svjetskog rata, kada je NDH okupirala Banjaluku, u tom zdanju je bila ustaška komanda.

Nakon oslobođenja, u bivšu Hipotekarnu banku se uselila filijala Narodne banke socijalističke Jugoslavije.

FOTO: ARHIVSKA FOTOGRAFIJA/ARHIV RS-MUZEJ RS
FOTO: ARHIVSKA FOTOGRAFIJA/ARHIV RS-MUZEJ RS
Doček oslobodilaca

Šezdesetih godina postala je podružnica Službe državnog knjigovodstva, čuvene SDK, koja je tu stanovala sve do rata 1992.

SDK je je bila državna služba za obračun, kontrolu i platni promet: sav novac koji se “obrtao” u Banjaluci, koja je bila moćno industrijsko sjedište, prolazio je kroz SDK.

– Kad smo išli u školu, zastali bismo ispred SDK i kroz okovane prozore zadivljeno gledali u podrum zgrade, gdje su bile naslagane prave planine novca. I naravno, maštali smo šta bismo sve radili kad bismo se domogli bar dijela tog bogatstva – priča jedna starija Banjalučana, koja Palatu i danas zove – SDK.

“Planine novca”, istina ne u gotovini, i danas su vezane za Palatu, jer godišnji budžet institucije Predsjednika Republike iznosi za naše prilike impresivnih 77 miliona KM.

Pročitajte još

Valja spomenuti da je u Palati, dakle u bivšoj Hipotekarnoj banci, odnosno zgradi SDK, za mandata premijera Mladena Ivanića, bilo sjedište Poreske uprave Republike Srpske. U to doba, a to bijaše prije 22 godine, u palati je stolovala Milica Bisić. Kasnije u istom zdanju je bila i agencija APIF, znači opet finansije, novac, platni promet…

I konačno, zdanje je 2008. postalo ono što je i danas: Palata Republike i sjedište predsjednika Republike Srpske. Ali, tek nakon temeljne rekonstrukcije, koje je građane Srpske koštalo oko 11 miliona KM.

Vremena su se, dakle mijenjala, smjenjivali su se i domaćini, ali je u Palati uvijek stanovala moć. I novac, “planine” novca…