Istina, kružni tokovi u Banjaluci imaju više pristalica nego protivnika, ali nisu rijetki ni oni koji smatraju da ova vrsta rasksrnica ne može riješiti saobraćajne gužve u gradu sa 100.000 registrovanih vozila.
Jedan od problema, na koje su u svojim komentarima ukazali i čitaoci Srpskainfo, su pješaci, odnosno pješački prelazi. Ako uz kružni tok nije izgrađena pasarela ili podzemni prolaz za pješake, to znači da, faktički, svaki pješak može zaustaviti kolonu.
Takvog stava je i Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke. On smatra da kružni tokovi nisu komplikacija, ali da oni, u ovim uslovima, nisu ni rješenje za gužve.
– Pješački prelazi u nivou, postavljeni neposredno uz ulivno izlivna grla, uzrokuju da svaki pješak zaustavi tok u kruženju, a kada red na izlazu premaši rastojanje do prstena, dolazi do povratnog zagušenja i raskrsnica radi ispod projektovane propusne moći. Građenjem raskrsnice sa kružnim tokom bez adekvatnih studija i na mjestima gdje su pješački tokovi intenzivni, ne rješavamo suštinu problema – smatra Ćopić.
On, međutim, podvlači značaj kružnih raskrsnica za bezbjednost saobraćaja: broj konfliktnih tačaka je 4 puta manji nego kod klasičnih raskrsnica, a čeoni i bočni sudari pod pravim uglom su gotovo eliminisani.
I Milenko Stanetić, predavač i instruktor u Auto- školi “Volan” ističe da su kružne raskrsnice znatno smanjile broj saobraćajnih nesreća.
– U Banjaluci imamo veliki broj kružnih tokova, a imamo i 100.000 vozila na ulicama i ako se u takvim uslovima na tim raskrsnicama desi dnevno svega 20-tak saobraćajnih nesreća i to sa “kvrckanjem” vozila, i bez povrijeđenih ljudi, onda je to najbolji pokazatelj koliko su kružni tokovi bezbjedni – kaže Stanetić za Srpskainfo.
Podsjeća da su se ranije, dok su gradom dominirale klasične raskrsnice sa semaforima, dešavale strašne nesreće, čak i čeoni sudari, te da su posljedice su bile najteže, kad bi nesavjesni vozači velikom brzinom prošli kroz crveno.
Kružni tok je, smatra Stanetić, dobro rješenje, jer usporava i “smiruje” saobraćaj, a ipak doprinosi i boljem protoku vozila, makar se vozačima zagljavljenim u špic gužvama, ne čini da je tako.
– Da nema kružnih tokova gužve bi bile još veće – kategoričan je Stanetić.
Pojedini Banjalučani, međutim, imaju i primjedbe koje se tiču direktno Stanetićeve struke, tvrdeći da bi kružni tokovi bili pravo rješenje, kad bi vozači bili bolje obučeni.
– Ne znaju ljudi da voze u kružnom toku. Niko ne daje žmigavac, vozač u kružnom pušta jarana da se uključi, isključuje se iz unutrašnje trake i stane da ga neko pusti, pa sve blokira – neki su od komentara čitalac Srpskainfo.
Stanetić odgovra: u svakom žitu ima kukolja, ali žita je srećom mnogo više.
– Znaju vozači pravila, to se vidi i iz statistika o soabraćajnim nesrećama, čiji je broj, s obzirom na frenkenciju saobraćaja, zanemariv. Ima, naravno i bahatih vozača, ali oni su osioni i na autoputu i na magistrali, a ne samo na gradskim raskrsnicama – kaže Stanetić.
On tvrdi da kandidati, koji se u njegovoj auto- školi obučavaju za vozački ispit, tokom obuke sa instruktorom više od 300 puta prođu kroz kružnu raskrsnicu.
– Znate da u Bnajaluci ne možete nikud maknuti da ne prođete kroz kružni tok. Tako i naši kandidati, na jednom dvočasu bar 20 puta voze kroz kružnu raskrsnicu. Ako znamo da obuka traje 35 časova, nije teško izračunati koliko je to prolazaka – kaže Milenko Stanetić.
Banjaluka ima više automobila nego Beč ili Berlin
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.