Banjaluka

(FOTO) Ima li rješenja za SAOBRAĆAJNE GUŽVE: Banjaluka ima više automobila po glavi stanovnika nego Beč ili Berlin

Nekoliko kružnih tokova i "iscrtane" take za autobuse ne mogu riješiti saobraćajne gužve, upozoravaju stručnjaci. Jadan od glavnih problema je veliki broj vozila, jer Banjaluka ima više automobila po glavi stanovnika nego Beč ili Berlin.

saobraćaj gužva , stara cesta
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić, pozivajući se na zvanične podatke, upozorava da je broj aktivno registrovanih vozila u Banjaluci u maju ove godine prmašio cifru od 100.000.

– Danas imamo više od 100.000 vozila registrovanih u Banjaluci, prije samo 3 godine, krajem 2023. bilo ih je 80.000, a 2017. smo imali 71.000 registrovanih automobila – kaže Ćopić za Srpskainfo.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Dodaju li se tome hiljade vozila koje svakodnevno ulaze u Banjaluku iz susjednih opština, jasno je da su gužve neizbježne.

Čak i ako uzmemo u obzir samo “domaće snage”, stepen motorizacije u Banjaluci je u rasponu od četiristo 450 do 500 vozila na 1.000 stanovnika, što je prema mišljenju stručnjaka “gornja granica zasićenja”.

Poređenja radi, Banjaluka ima više automobila po glavi stanovnika, nego Beč ili Berlin.

– Po zvaničnoj statistici, Beč je 2023. godine imao 364 automobila na 1.000 stanovnika, a Berlin je 2024. godine bio na 329, što je najniža vrijednost u cijeloj Njemačkoj – ističe Ćopić.

saobraćaj , banjaluka
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ova statistika ne znači da su Banjalučani bogtiji od stanovnika dvije evropske metropole, nego da grad na Vrbasu nema rješenja koja bi smanjila potrebu za tolikim automobilima.

– Udio javnog prevoza u modalnoj raspodjeli u Banjaluci iznosi oko 10 %, dok je ciljna vrijednost iz gradskog Plana održive urbane mobilnosti 20 procenata. U sistemu nema nijednog kilometra fizički izdvojene trake za autobuse, nema integrisane elektronske karte, nema nijednog parkinga po principu parkiraj i putuj na ulaznim pravcima, a prosječna starost voznog parka prelazi 16 godina – objašnjava Ćopić.

On tvrdi da je parkiranje u užem centru Banjaluke među najjeftinijim u regionu, a karta u gradskom prevozu među skupljima, pa je odluka mnogih Banjalučana da se voze automobilom potpuno racionalna.

Pročitajte još

– Ono što je neophodno jeste sveobuhvatna saobraćajna studija sa kalibrisanim transportnim modelom, zasnovana na brojanju motornog, biciklističkog i pješačkog saobraćaja i na istraživanju izvorišta i odredišta putovanja. Posljednja takva studija za Banjaluku rađena je 2006. godine, a od tada je grad dobio više od 30.000 vozila -kaže Ćopić.

On ističe da bi izrada studije o stanju saobraćaja u Banjaluci, sa predloženim mjerama za rješenja, koštala manje nego što je nedavno uloženo u dva kružna toka kod “Škorpiona” i kod “Audi servisa”.

Nazire li se kraj saobraćajnom kolapsu u Banjaluci

BONUS VIDEO