Građani koji su mogućnosti da na posao idu pješice, biciklom, trotinetom, pa i gradskim prevozom, ti su koji mnogo mogu da učine da smanjimo gužve, koje su u većim gradovima poput Banjaluke, nažalost, ponekad neizbježne. Treba imati u vidu da je Banjaluka u posljednjih 10 godina dobila gotovo 20.000 novih automobila. Istina, jeste da trebamo načiniti još značajnih koraka na izgradnji biciklističkih staza, bolje organizacije gradskog prevoza, na čemu se već radi, ali i na buđenju svjesti naših građana o važnosti korišćenja alternativnih vrsta prevoza, kad god smo u mogućnosti.
Značajan pokazatelj da smo svi zajedno na dobrom putu je i nedavno, i kod nas, obilježena Evropska sedmica mobilnosti. I ponosna sam na preko 1.000 sugrađana koji su pokazali zainteresovanost i pružili Gradu ogromnu podršku na ovom planu. Moramo napraviti iskorak prvenstveno zbog našeg zdravlja, a naravno i da stvorimo zdraviju sredinu za našu djecu.
U zemljama sjeverne Evrope ljudi su shvatili koliko je ovako nešto važno i većina ljudi posjeduje bicikl, trotinet ili neko slično prevozno sredstvo. Želim da dočekamo momenat kada će centralna zona grada, ili bar većina ulica u centru, a posebno glavna gradska ulica, postati zone bez automobila. Kada smo obilježavali Evropsku sedmicu mobilnosti djeca su okupirala glavnu ulicu, slikala su, trenirala, plesala i pokazala da taj prostor možemo mnogo bolje iskoristiti. Automobili su nam oteli prostor, ali dobrom organizacijom i zajedničkim trudom možemo ga vratiti građanima.
U Banjaluci volim i to što se budi građanska aktivnost. Tu mislim na situacije kada se komšije organizuju da poboljšaju sredinu u kojoj žive, kada prijavljuju komunalne probleme putem Građanske patrole i na druge načine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu