Za njega je, kaže, Banjaluka najljepši grad na svijetu, a Park najljepši park na planeti. Dobro, ima tu malo zavičajne pristrasnosti, jer Nebojša Kuštrinović, za Banjalučane Kuštro, rodio se i odrastao na Malti, nekoliko stotina metara od velikog parka. U mladosti su njega i njegove drugare, zbog toga zvali Maltežani.
Ali, i drugi dijelovi Banjaluke su lijepi, još uvijek zeleni i za život prijatni, smatra Kuštro.
– Jutra su ovih dana često maglovita, ali Banjaluka je lijepa i kad je magla i kad lišće opada. A kako je tek lijepa kad grane proljeće, pa u junu, koji ima i slovensko ime lipanj, kad lipe zamirišu , kad se mladost probudi. Banjaluka je prava krajiška ljepotica – kaže Nebojša Kuštrinović.
A upravo te aleje i taj miris lipa iznjdrili su jednu urbanu legendu, u kojoj su glavni junaci – piloti.
– Sportski piloti su pričali da, kad su letjeli iznad grada u vrijeme cvjetanja lipe, osjećali miris lipe čak i u avionu – kaže Nebojša.
A da li će Banjaluka ostati grad zelenila kojim se s proljeća širi miris lipa, a u jesen aleje šušte od opalog lišća? Situacija je, kaže Kuštro, ozbiljna.
– Banjaluka je još uvijek grad zelenila, ali mislim da je danas na djelu pravi ekocid. U izgradnji vih novih naselja uopšte se ne vodi računa o čovjeku, o očuvanu prirode i o potrebama grada – smatra Kuštrinović.
Sa sjetom se prisjeća Pavla Paštara, Miroslava Vujatovića i Predraga Mitrakovića, urbanista za čijeg se doba u Banjaluci itekako vodilo računa gdje je gdje je park, gdje je zgrada, a gdje igralište, parking ili prostor za odmor.
– U vrijeme kada je profesor Paštar vodio gradski odjel za urbanizam, on se borio doslovno za svako drvo, za svaki kvadrat zeelenih površina. Osnivale su se stručne komisije, koje su ozbiljno vijećale, ako je bilo potrebno da se jedno drvo sruši, da bi se gradila zgrada – kaže Kuštro.
Sjeća se kako su početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka Banjalučani, što bi se današnjim jezikom reklo, “hejtali” naselje Borik, izgrađeno poslije katastrofalnog zemljotresa 1969.
– Mislili smo da je izgrađeno previše zgrada na malom prostoru, ali danas možemo reći da je stari Borik najljepše modernije naselje u Banjaluci, jer tamo ima dovoljno zelenih površina i drugih sadržaja, koji grad čine gradom – kaže Kuštrinović.
Kao penzionisani meteorolog, koji se bavio ekologijom pratio je, kaže, evropske standard urbanizacije.
– U Evropi, kad urbanizuju neki prostor, po stanovniku mora biti 35 do 40 kvadratnih metara zelenih površinae. Znamo da to u Banjaluka danas nije blizu tog standarda – kaže Kuštrinović.
Banjaluka ima i nekoliko novih parkova, ali sve su to, kako kaže Kuštro, “parkići”, u odnosu na park njegovog djetinjstva i mladosti, koji danas nosi ime partizanskog heroja Mladena Stojanovića.
Još 1996. je o tom parku, kaže, pisao, kao o “mladom stogodišnjaku”.
– Još u doba Austrougarske taj park, koji se tada zvao Rudolfov park, bio je značajan za Banjaluku. Tu je bila vojna bolnica i jedan novinar iz Austrougarske je opisao da je sav bio u nekim lavirintima, da su čaršafi bili izvješani po drveću. Mnoga od tih stabala, koje je on spominjao i koja su stara više od 100 godina, još su u životu – kaže Kuštrinović.
Drago mu je što je park sačuvan i obogaćen ovim sadržajima od teniskih terena do dječjih igrališta, a pogotovo mu je draga replika poznate fontane iz Parka Petar Kočić, koja krasi najstariji banjalučki park.
– Poslije Drugog svjetskog rata ovdje je bio park ratne siročadi, ovdje smo sretali teta Miru Kesić, koja je osnovala današnji Dom Rada Vranješević. Mi djeca iz nselja igrali smo se sa tom djecom koja su u ratu ostala bez roditelja. Ponekad bismo im ukrali neku “igračku”, a tada su igračke bile neko parče drveta ili kamen – priča Kuštro.
Sjeća se da su u to vrijeme, na mjestu gdje su sada teniski tereni, bile njive, kroz koje je prolazila željeznička pruga. Voz je prolazio od stanice Predgrađe, ka stanici Titov drum i stanici Banjaluka, gdje je danas Muzej savremene umjetnosti.
– Sjećam se i mašinovođa, koji su njima proleterskoj djeci dvali ugalj, da ga nosimo kući, za grijanje – kaže Kuštro.
Žao mu je što danas, na trasi te stare pruge, ne saobraća neki turistički tramvaj, koji bi mogao povezivati predgrađe i centar grada.
– Oko te pruge kao djeca smo se igrali, a kasnije kad smo postali momci tu smo zakazivali prve ljubavne sastanke. Bila je tu i jedna montažna zgrada gdje stanovali milicioneri i njihove porodice. A ova aleja koja prolazi pored parka, bila je toliko zelena i bujna da mi, kad smo išli na igranke u Dom kulture, nismo nosili kišobrane. I kad je padala najjača kiša, krošnje su štitile šetače – priča Kuštro.
Prisjeća se i teksta austrijskog novinara Henrika Renera, dopisnika bečkih i berlinskih novina s početka 20. vijeka, o njegovom ulasku u Banjaluku.
– Pisao je da ulazi u pitomu prelijepu dolinu, punu drveća i bašta i opisivao dio po dio grada i ulice koje su i tada imale drvorede. To je tradicija koju vrijedi sačuvati – kaže Kuštro.
Ne može, kaže, vjerovati, da su neke endemske vrste drveća uništene, zbog modernizacije, a pogotovo ne može shvatiti vandale, koji su u stanju da lome mlade sadnice.
– Sjećam se, kad sam ja bio dječak, ne dao bog da uzmeš list I da ga “pucaš” na dlanu, a kamoli na skršiš granu: eto odmah milicionera, uhvati te za uvo, pa ćaći na raport – prisjeća se Kuštro.
U vrijeme njegove mladosti izleti koji su bili obavezni za praznike ili vikendom. Trapisti za Prvi maj, pa onda školski izleti na Starčevicu, Čemericu, Šibove, Suturliju.
Trešnjik na Šehitlucima, današnjem Banj Brdu, imao je kultni status.
– Mi smo tu imali Ferijalni dom, zvali smo ga Brioni, dolazili su i izviđači i gorani koji su vodili računa o šumi. Uvijek je bilo puno nas mladih. Svirale su se gitare, pjevalo se, voljelo se, ljubilo – kaže Kuštro.
Vremena su se, veli, promijenila i danas se živi neki drugi moderniji život. I Banjaluka se promijenila, ali volio bi, kaže, da novi naraštaji Banjalučana sačuvaju banjalučke parkove, izletišta i aleje, jer je to blago koje je stvarano generacijama.
– Na njima je da čuvaju ono što imamo, da grade nove parkove i sade nove aleje, jer tako se voli i čuva Banjaluka – zaključuje Nebojša Kuštrinović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.