Kada se govori o podacima o broju poginulih i povrijeđenih u zemljotresima 26. i 27. oktobra 1969. godine, obično se pominje 15 žrtava, od čega 13 u zgradi Titanik. Međutim, ispostavilo se da ovaj podatak nema naučno i istorijsko utemeljenje.
-Naučno istraživanje sprovedeno u okviru višegodišnjeg istraživanja posljedica banjalučkih zemljotresa pokazalo je suprotno: zvanične evidencije stradalih su nepotpune, osnovni podaci o žrtvama različiti, zavisno od izvora, a najvažniji rezultat predstavlja identitet dvije osobe koje su stradale od posljedica zemljotresa o kojima institucije nisu imale traga – rekla je ovo Vesna Šipka, samostalni stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja od elementarne nepogode i druge nesreće u Odsjeku za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banjaluka.
Istraživanje je, ipak, dovelo do novih naučnih činjenica koje mijenjaju zvaničnu istorijsku evidenciju o ovoj tragediji.
Ona je navela kako Arhiv Republike Srpske raspolaže oskudnim podacima dostavljenim od strane Sekretarijata za informacije i dokumentaciju Skupštine opštine Banjaluka 1974. godine. U jednom od dokumenata se nalazi spisak sa imenima devet smrtno stradalih. A kroz novinske članke danima nakon zemljotresa provlačile su se informacije o stradanju 9 do 20 ljudi, pri čemu je najčešće pominjana brojka od 17 žrtava. A Arhivu Republike Srpske nije dostavljena dokumentacija tadašnjeg Medicinskog centra Banjaluka.
Sa ciljem utvrđivanja tačnog broja i identiteta žrtava banjalučkih zemljotresa, Šipka je pokrenula regionalno istraživanje koje obuhvata zdravstvene ustanove, matične službe, arhive i službe civilne zaštite na nekoliko nivoa, vojsku i slično.
-Arhiv Republike Srpske raspolaže i dokumentom koji predstavlja listu teško povrijeđenih osoba koje su, nakon zemljotresa helikopterima hitno prebačene na liječenje u Zagreb. Međutim, pomenuta dokumentacija ne sadrži dodatne informacije o njihovom identitetu, medicinskom toku niti ishodu liječenja. Dalji tok istraživanja ide u smjeru utvrđivanja sudbine ovih teško povrijeđenih osoba koje su transportovane za Zagreb. Proces traganja za informacijama je izuzetno spor i otežan jer arhivski dokumenti ne sadrže detaljne podatke poput imena oca, datuma rođenja i slično što onemogućava istraživanje. Uspostavljena je komunikacija sa većim brojem ustanova i institucija iz regiona sa ciljem prikupljanja podataka. Podaci i informacije pristižu sporo, ali kontinuirano te omogućavaju, za sada, djelimično sklapanje mozaika dešavanja 1969 godine – istakla je ona. U međuvremenu je došla do otkrića identiteta još dvije žrtve zemljotresa koje nikada nisu bile dio zvaničnih statistika.
-Pored spomen-ploče na kojoj će se nalaziti imena svih, do sada utvrđenih žrtava, u planu je objavljivanje naučne publikacije koja će osvijetliti tragičnu sudbinu jedne djevojčice čije je ime izronilo iz arhivskog mraka, kao i zajednička publikacija za sve žrtve sa liste nakon što se prikupe i verifikuju svi podaci. Na osnovu dosadašnjeg toka istraživanja postoje indicije da se među teško povrijeđenim može identifikovati još žrtava, a obzirom da je spisak smrtno stradalih nepotpun, obavještavaju se građani da se mogu javiti u Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banjaluka sa informacijama o svojom srodnicima koji su bili teško povrijeđeni ili su smrtno stradali u zemljotresu – naglasila je ona.
Oglasile se sirene u Banjaluci povodom godišnjice razornog zemljotresa
Sugrađani se sjećaju zemljotresa koji je razorio grad, ovo su njihove priče
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.