Direktor Centra za socijalni rad u Palama, Srđan Baralić, kaže da bi se moglo reći da se broj žena žrtava nasilja kroz ove tri godine statistički smanjivao, te da se najveći broj žena, koje su bile žrtve nasilja, kretao u starosnoj dobi od 30 do 50 godina starosti.
To je prilično sitna statistika ako posmatrate opštinu Pale, koja ima oko 22.000 stanovnika, pa kad to podijelite sa brojem žena koje prijave nasilje, dolazite do malog broja u procentima. Zato ne možemo reći da dolazi do smanjenja broja, više je riječ o kretanju o određenim okvirima. Međutim, potrebno je naglasiti da nasilje postoji i da su žrtve najčešće žene – kaže Baralić.
On ističe da se omjer žrtava nasilja kreće između 9 žena naspram jednog muškarca ili od 8 žena naspram 2 muškarca u prosjeku, ali je očekivano da je ta statistika malo drugačija jer muškarci rjeđe prijavljuju nasilje.
Centar za socijalni rad igra važnu ulogu kada je u pitanju regulisanje odnosa između djece i roditelja, kada je u pitanju problem s nasiljem u porodici.
– Tu dolazi do problema kada jedan od roditelja opstruiše mogućnost drugom da viđa dijete. Novim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji stupa u maju iduće godine, ovo se tretira kao nasilje nad djetetom – ističe Baralić.
Prema njegovim riječima, organ starateljstva donosi odluku da će jedan od roditelja viđati dijete u određenom periodu i ako to neko opstruiše, prema novim izmjenama i dopunama Zakona, time čini nasilje u porodici, odnosno nasilje nad djetetom i može da odgovara za to djelo.
– Jedna od alternativa da se žrtvi nasilja u porodici pomogne jeste izmještanje u Sigurnu kuću, a to je u u našim uslovima Kanton Sarajevo, Modriča, Doboj i drugi gradovi, što suštinski ne rješava problem nasilja. Ovakav oblik ima smisla samo kada je u pitanju životna ugroženost – kaže Baralić.
Kada se radi o sankcijama za osobe koje počine nasilje u porodici, Baralić ističe da priroda Zakona o zaštiti od nasilja u poridici prepoznaje modele poput zabrane prilaska žrtvi, zabranu uhođenja i udaljenje počionioca nasilja iz porodičnog doma, što, prema njegovim riječima, kao sankcija treba više da se koristi i izriče.
U slučajevima da ne postoji rizik od ugrožavanja bezbjednosti osobe koja je žrtva nasilja, Centar za socijalni rad problem rješava uvodeći širu porodičnu zajednicu, odnosno osobe koje su članovi porodice ili bliske žrtvi, kako bi se ona privremeno zbrinula.
Baralić napominje da je veoma važno preventivno djelovati kada je u pitanju ovaj problem i da je najvažnije razgovarati s potencijalnom žrtvom nasilja o problemima sa kojima se ona suočava. Takođe, i sa nasilnikom.
– Očekujemo da je osoba razumna i da je spremna da prevaziđe problem. Često pojedine žrtve nasilja optužuju same sebe da su krive, ali treba i o tome govoriti – dodaje Baralić.
Alkohol
U Policijskoj upravi Istočno Sarajevo su nam rekli da su u proteklih 9 mjeseci registrovana 42 slučaja nasilja u porodici, od čega je 17 krivičnih djela i 25 prekršaja.
– Na području opštine Pale prijavljeno je 6 slučajeva nasilja u porodici. Od toga tri su okvalifikovana kao krivično djelo, dok su tri okvalifikovana kao prekršaji – kaže portparol Policijske uprave Vesna Stokanović.
Stokanovićeva kaže da policijski službenici, kada je u pitanju nasilje u porodici, postupaju u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici i u saradnji sa svim nadležnim institucijama, posebno sa Centrom za socijalni rad kao osnovnom karikom u sistemu zaštite.
Ona kaže da se povratnici u vršenju ovakvih krivičnih djela i prekršaja često pojavljuju, te dodaje da je najveći uzrok nasilja u porodici alkohol.
Prema njenim riječima, počioniocu krivičnog djela nasilja u porodici izriče se novčana kazna, uslovna osuda ili zaštitne mjere, hitne mjere zaštite, udaljavanje počionioca iz stana u kojem je živio s bračnim partnerom, zabrana približavanja i kontaktiranja žrtve nasilja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu