Ovaj neoporezivi iznos u visini polovine minimalne zarade radnicima biće isplaćen najkasnije do 18. decembra ove godine, dok će kompanije sa poteškoćama u poslovanju moći da odlože isplatu do 31. marta naredne.
U Srbiji ne postoji poseban poreski tretman takozvanih božićnica i prazničnih bonusa i to je jedan od razloga zbog kog u zemlji tek 12 do 15 odsto kompanija isplaćuje 13. platu, smatra savjetnik za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost – Zoran Ristić.
– U Srbiji ne postoji razlika između ovih i nekih drugih zarada, što nije uobičajena praksa u onim zemljama kod kojih se 13. plata ili božićnica isplaćuje u gotovo svim kompanijama. Kod nas to predstavlja volju poslodavca, kao neka vrsta dobrovoljnog bonusa koji se isplaćuje na kraju godine. To uglavnom čine kompanije koje stabilno posluju i koje na taj način žele da privuku nove radnike i zadrže postojeće – navodi sagovornik.
On je uvjeren da bi veći procenat poslodavaca isplaćivao 13. platu ukoliko bi postajale određene olakšice.
– Ukoliko bi se to smatralo kao nešto što je neoporezivo u određenom iznosu – minimalne zarade, prosječne plate kompanije ili na neki drugi način, poslodavci bi se stimulisali da isplaćuju 13. Platu – ocjenjuje Ristić i dodaje da pored Slovenije postoji čitav niz evropskih zemalja gdje je ova obaveza zakonom regulisana.
Dodao je:
– Tako imamo Grčku, Portugal, Španiju, gdje je 13. plata zakonom propisana. A sa druge strane, imamo i čitav niz zemalja u Evropi gdje to nije obavezujuće, ali se podrazumijeva kao dio tradicije i kulture poslovanja. Interesantno je da su neke kompanije koje su došle sa tih prostora prenijele to iskustvo u Srbiju, poput njemačkih i austrijskih – ukazuje Zoran Ristić.
Dodaje da je i Hrvatska zemlja u okruženju gdje je 13. plata uobičajena, a to je slučaj i u Francuskoj, Švajcarskoj, Holandiji i Belgiji.
– Niz zemalja u Evropi ima tu praksu i mislim da o tome treba da razgovaramo i da to ne treba posmatrati kao nešto što treba da bude privilegija pojedinih zaposlenih, već neka vrsta prazničnog bonusa i nagrade koju kompanije i preduzeća daju svojim zaposlenima kako bi novogodišnje i božićne praznike proveli u još ljepšoj atmosferi – zaključuje Ristić.
Šta kaže zakon?
Bonusi i 13. plata u Srbiji imaju isti poreski tretman kao i redovne zarade.
– Na njih se, dakle, obračunavaju porezi i doprinosi. Važeći Zakon o radu nigdje nije posebno definisao 13. platu. Do 2014. godine ova zarada je imala karakter prihoda od kapitala, a nakon izmjena donijeta je odluka da se može utvrditi učešće zaposlenog u dobiti koja je ostvarena u poslovnoj godini. Međutim, ovo je moguće samo ukoliko se preduzetnik prethodno obavezao na to ugovorom o radu – navodi poreski konsultant i vlasnik računovodstvene agencije TYB Consulting – Aleksandar Trifunović.
Oni poslodavci koji na ovaj način žele da nagrade svoje zaposlene nemaju nikakve olakšice.
– Na ovu isplatu se obračunavaju porezi i doprinosi, a u poreskom bilansu se priznaje kao trošak, odnosno smanjuje oporezivu dobit kompanije. Odluku o isplati 13. zarade donosi nadležni organ kompanije. Važno je napomenuti da se ova isplata vrši zajedno sa novembarskom zaradom ili kao akontacija za decembar – napominje Trifunović, a prenosi Kamatica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.