Industrijski prosjek Dau Džonsa pao je za 0,9 odsto na 52.146 poena, dok je S&P 500 pao za 1,6 odsto na 7.457 poena, a Nasdak za 2,9 odsto na 25.520 poena, prenosi BlicBiznis.
Proizvođači čipova rasprodaju
Pad indeksa je uglavnom posljedica pada cijena tehnoloških akcija, pre svega proizvođača čipova. Indeks proizvođača čipova PHLX pao je za skoro 18 odsto od početka jula.
Cijene ovih akcija jednog dana naglo rastu, a sljedećeg naglo padaju, jer neki analitičari smatraju da su cijene u sektoru previsoke nakon snažnog rasta posljednjih godina, dok drugi smatraju da još uvijek ima prostora za rast.
S&P 500 je pao isključivo zbog velikog učešća proizvođača čipova. Prije tri ili četiri godine, njihova „težina“ u indeksu bila je oko osam procenata, a sada je više od 20 procenata. Ako pogledate ostatak tržišta, vidjećete da se sasvim dobro snalazi, objašnjava Pol Nolti, strateg u kompaniji Merfi i Silvest.
Cijene akcija proizvođača čipova snažno rastu godinama, i više od 65 procenata samo od početka ove godine, dok je S&P 500 dobio oko 9 procenata tokom tog perioda. Stoga su očekivanja u vezi sa zaradom ovih kompanija visoka.
Dok je tehnološki sektor značajno fluktuirao posljednjih mjeseci, drugi sektori su bili mnogo stabilniji. To je zahvaljujući stalnom ekonomskom rastu i solidnim performansama kompanija, kažu analitičari.
Od 49 kompanija u indeksu S&P 500 koje su do sada objavile finansijske izveštaje, 90 procenata je ostvarilo bolje rezultate od očekivanih.
Stoga, analitičari u anketi Rojtersa sada očekuju rast zarade u drugom kvartalu od 26 procenata na godišnjem nivou. U tehnološkom sektoru očekuje se rast zarade od 65,5 odsto u proseku.
Evropski indeksi sa mješovitim znacima
I evropski indeksi berze zabeležili su mješovite znake prošle sedmice. Londonski indeks FTSE porastao je za skoro 1 odsto, na 10.600 poena, dok je frankfurtski DAX pao za 0,95 odsto, na 24.830 poena. Pariski CAC, s druge strane, ostao je gotovo nepromenjen na 8.338 poena.
Neizvjesnost na tržištima je posljedica krize na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte, što bi moglo da podstakne inflaciju. A to bi dovelo do povećanja kamatnih stopa centralnih banaka, a samim tim i do usporavanja ekonomskog rasta.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.