Cilj je da se postigne dogovor s finansijskim sektorom kojim bi se državi omogućio dodatni prihod, a da se pritom ne ugroze bilansi banaka, prenosi Blumberg.
Prema dostupnim informacijama, italijanski zvaničnici razmatraju više opcija koje bi omogućile Rimu da obezbijedi doprinos iz bankarskog sektora uz ograničen efekat na profitabilnost institucija. Trenutne procjene kreću se od 2,8 milijardi evra, koliko je prenijela agencija ANSA, do pet milijardi evra, koliko iznosi zvanični cilj vlade.
Predstavnici banaka, okupljeni u Italijanskom udruženju banaka (ABI), održali su u ponedeljak uveče sastanak na kojem su razgovarali o predlogu. U saopštenju objavljenom danas navodi se da je generalni direktor ABI-ja Elio Rotinji dobio mandat da nastavi proučavanje rešenja, te da su banke jednoglasno spremne da doprinesu budžetu.
Jedna od mogućnosti koje se razmatraju jeste oporezivanje sredstava koja su banke ranije izdvojile kako bi izbegle plaćanje nameta uvedenog 2023. godine. Taj bi potez, prema navodima upućenih, omogućio bankama da odblokiraju dio tih sredstava i isplate ih kroz dividende – što bi istovremeno donijelo i dodatni poreski prihod državi.
Druga opcija odnosi se na produženje zamrzavanja tzv. odloženih poreskih olakšica (deferred tax assets) i nakon 2026. godine, čime bi se zadržao dodatni fiskalni prostor.
Očekuje se da italijanska vlada već ove sedmice održi sjednicu kabineta na kojoj će razmatrati prijedlog budžeta i prateće mere.
Meloni je prošle sedmice izjavila za javni servis RAI 1 da “banke mogu ponovo da pomognu, kao i prošle godine”, dodavši da vjeruje kako će i ovog puta biti pronađeno zajedničko rješenje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.