Pritom proizvođači za to krive propise EU, dok drugi smatraju da je neophodno obnavljanje stručnih znanja o proizvodnji vune, prenosi Euraktiv.
EU ne svrstava vunu u poljoprivredne proizvode
Tržište vune u Evropi doživjelo je kolaps tokom proteklih decenija, iako se taj pad teško prati, pošto EU ne svrstava vunu u poljoprivredne proizvode, pa samim tim ne prati ni njene cijene.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, cijena vune je ubrzo nakon Drugog svetskog rata iznosila približno 22 evra po kilogramu, dok poljoprivrednici ove godine očekuju cijenu od 1,4 evra po kilogramu. Evropa prati taj trend pada, sve se više oslanjajući na uvoz sintetičkog tekstila iz zemalja poput Kine i Bangladeša, pokazuje izveštaj koji je naručio Odbor za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta.
Vuna gubi bitku sa plastikom
Ova zavisnost predstavlja kako strateški, tako i ekološki problem. S obzirom na to da je oko 60 odsto tekstila koji se troši u EU napravljeno od plastike, prosječan građanin godišnje baci oko 12 kilograma odjeće, pokazuju podaci EU.
Evropska komisija se 2022. godine obavezala da će učiniti sve kako “brza moda više ne bi bila u modi”. Pojedini smatraju da zakonodavstvo EU koči upotrebu vune kao održivog rješenja evropskog porekla. Uredbom iz 2009. godine vuna je svrstana u kategoriju sporednih proizvoda životinjskog porekla, zajedno sa krvlju, perjem ili lešinama životinja.
Prema pravilima iz 2011. godine, vuna mora da se skladišti odvojeno, čuva u čistom i suvom u zatvorenim vrećama, uz dokumentaciju koja omogućava praćenje njenog porekla. U izveštaju koji je u martu objavilo evropsko udruženje poljoprivrednika “Copa-Cogeca”, navodi se da te odredbe nameću nesrazmerna ograničenja u pogledu rukovanja vunom, njenog plasiranja na tržište i upotrebe, prenosi b92.net .
Paradoks evropske mode: EU traži kraj sintetike, a domaća vuna propada
Irska evroposlanica Marija Volš iz redova stranke EPP izjavila je da u kombinaciji sa rastućim troškovima striženja i padom cijena, to mnogim poljoprivrednicima ne ostavlja mnogo izbora osim da vunu zakopaju ili spale.
-To je potcenjen resurs – rekla je Volš za Euraktiv, ističući njegov ekonomski i ekološki potencijal.
Pored odjeće, vuna može da se koristi u proizvodnji posteljine, izolacionih materijala, đubriva i drugih proizvoda na bazi biomase, i to u trenutku kada EU nastoji da ojača svoju bioekonomiju.
Volš je ukazala da ostvarivanje tog potencijala počinje promenom klasifikacije rizika za vunu. Čini se da je Evropska komisija otvorena za tu ideju, a u njenoj strategiji za stočarstvo istaknuti su “karakteristike i potencijal” vune.
Zaboravljeno blago
Komesarka za mediteranski region Dubravka Šuica obećala je da će preispitati potencijalne regulatorne prepreke kako bi podržala upotrebu vune. Ne smatraju, ipak, svi da su pravila EU glavni problem, navodi Euraktiv.
Za koordinatorku evropske mreže za vunu “Atelier Laines d'Europe” Mari-Terez Šopen, trenutni zahtevi obezbeđuju sledljivost, sprečavaju širenje bolesti i garantuju kvalitet materijala. Umjesto toga, poljoprivrednici su pogrešno vjerovali da se prema pravilima vuna tretira kao otpad, što je odvraćalo od ulaganja i dovelo do gubitka stručnog znanja.
Novi trendovi, ipak, ulivaju nadu, dok potražnja za obnovljivim, lokalnim i visokokvalitetnim materijalima raste, ovčarstvo privlači nove uzgajivače, a pandemija kovida 19 je, poremetivši izvoz, ponovo podstakla interesovanje za lokalnu preradu vune. U kombinaciji sa padom broja ovaca, ovi faktori su doprineli oporavku cijena vune tokom posljednje dvije godine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.