Povodom ovog značajnog jubileja, razgovarali smo sa direktorom Georgijem Mihajlovićem o uzbudljivom putu od male firme do tehnološkog giganta, izazovima vještačke inteligencije i važnosti zadržavanja stručnjaka.
„TeleGroup je osnovan 22. maja 1996. prije svega iz potrebe za rekonstrukciju telekomunikacione infrastrukture koja je devastirana tokom rata devedesetih godina. To je bio jedan od osnovnih motiva da se poradi i pomogne u razvoju telekomunikacione infrastrukture na ovim prostorima. A onda dalje, kako se i tržište razvijalo i koncept rada, dalje se širila kompanija“, ispričao je Mihajlović za EuroBlic/Srpskainfo.
Kako je izgledalo proteklih 30 godina? Od čega ste krenuli i gdje ste danas?
30 godina rada nije samo jedno vrijeme koje je prošlo, nego se u tom periodu od tri decenije kompanija više puta potpuno transformisala. Kompanija je počela kao društvo sa ograničenom odgovornošću isključivo u oblasti telekomunikacionog inženjeringa, znači realizacije telekomunikacionih infrastrukturnih projekata, da bi dalje, širenjem ekspertize i širenjem tržišta rada i naravno pažljivo planiranim poslovnim razvojem, kompanija ušla u segmente IT-a, elektroenergetike, saobraćaja, sajber bezbjednosti i raznih novih tehnoloških rješenja, gdje je praktično u tim fazama razvoja kompanija prolazila od nekog klasičnog društva, koje se bavi infrastrukturnim inženjeringom, preko toga da je kompanija jedan dobar sistem integrator na teritoriji BiH, Republike Srpske i regiona. U posljednje vrijeme našu ekspertizu i naše usluge širimo na način da postajemo „value-added solution provider“, odnosno da ne isporučujemo samo robu i projekte, nego da svojim sopstvenim rješenjima upotpunujemo našu ponudu.
Dakle, za 30 godina od grupe montera, tehničara, predvođenih možda nekim manjim brojem inženjera, dolazimo da sada u Banjaluci imamo preko 60 ljudi, od toga preko 50% visoko obrazovanih inženjera, raznih struka, elektroinženjera, telekomunikacionih inženjera, inženjera saobraćaja. Kako se i tehnologija razvijala i sama kompanija je pratila tržišne trendove i čak u jednom momentu, u nekim fazama, diktirala tržišne trendove i došli smo sada ovdje gdje smo.
Šta za Vas znači činjenica da ste direktor baš u ovom trenutku, kada se obilježava ovako značaj jubilej?
Kako godine prolaze i kako kompanija sazrijeva i gradi neke vrijednosti na tržištu, a to je prije svega integritet, povjerenje korisnika, povjerenje partnera i saradnika, samim tim i odgovornost postaje sve veća i veća.
I sama činjenica da sam u jednom momentu počeo da vodim firmu koja prije toga nije imala ni jedne aktivirane bankarske garancije na svoju štetu, sve projekte sto odsto realizovane u skladu i sa zakonskom regulativom i u skladu sa stručnim kriterijima. Kad sam počeo to da vodim i sama činjenica da još uvijek vodim, naravno predstavljam veliku čast i odgovornost koju mi donosi to sve. Tako da svakako izazovno je, ali i predstavlja veliko zadovoljstvo.
Kažu da se u IT-u godina računa kao 10 u nekim drugim industrijama. Da li je to zapravo tako i da li onda slavite 300. rođendan?
Pa recimo ako se uzme prvih dvadesetak godina, moglo bi se reći da su se industrija i razvoj kadrova kontinualno odvijali, ali sada, u proteklih 5-6 godina razvojem nekih novih „cyber security“ tehnologija i naročito u zadnje dvije godine razvojem tehnologija vještačke inteligencije, stvarno dolazimo u situaciju da neki partneri i neki naši standardni proizvodi i usluge bukvalno preko noći budu zamijenjeni servisima vještačke inteligencije i praktično i znanje i vrijednost preko noći bude obezvrijeđeno.
Može se reći da imamo neku, ne linearnu, već eksponencijalnu skalu protoka vremena, gdje je praktično u zadnjih tri godine kao da je prošlo deset godina.
Jesmo li u proteklih 30 godina postali previše zavisni od tehnologija ili smo samo postali efikasniji?
Zavisi koji period razvoja tehnologije u zadnjih 30 godina posmatramo, razdvojio bih to na dva dijela. Svakako unapređenjem tehnologije, unapređenjem mobilne telefonije, unapređenjem sistema pametnih telefona, internet komunikacije, postajali smo sve efikasniji i efikasniji. Poslove smo obavljali brže, kvalitetnije i bili smo u mogućnosti da u realnom vremenu komuniciramo na svaku temu. Dok u zadnjem periodu od nekih godinu i po do dvije primijetim da se oslanjamo na alate generisane po modelima vještačke inteligencije i s tim u vezi dosta biznisa počinjemo da realizujemo uz pomoć alata vještačke inteligencije koji su još uvijek komercijalno prihvatljivi, ali tu uočavam jedan izazov da sa što većim inkorporiranjem alata vještačke inteligencije u dnevne biznise možemo doći do rizika da kao što je nekad gas Evropi bio strateški energent pa su ga zavrnuli, tako i mi možemo svoje biznise da oslonimo na nešto što sutra postoji u Americi, u Kini i može isto tako da bude limitirano za upotrebu. Da rezimiram bili smo efikasniji, brže smo radili. Sad još brže i efikasnije radimo, ali ne samo uz svoju pomoć, nego uz pomoć nekih sistema koji nisu kontrolisani s naše strane i to vidim i kao prednost, a i kao rizik.
Obični ljudi često se pitaju hoće li ih vještačka inteligencija zamijeniti. Kakva je situacija u vašoj industriji, hoće li biti manje radnih mjesta?
Mi se već bavimo predviđanjem neke bliže budućnosti u okviru strategije koju smo dužni da kreiramo za naredne tri godine. Svake godine inače revidujemo strategiju za naredne tri godine. I predviđanja užeg kruga ljudi koji koordinira radom kompanija jesu svakako da postoje određene grupe zanimanja koje će biti, ne mogu reći zamijenjene, ali sigurno obezvrijeđene upotrebom vještačke inteligencije. Ali neka konačna poruka, što se i vidi sada analizom tržišta, razvoja softvera, ljudi neće biti zamijenjeni vještačkom inteligencijom, ali će svakako biti zamijenjeni ljudima koji koriste vještačku inteligenciju.
Gdje vidite TeleGroup u narednih 10 godina?
Za narednih 10 godina, ako se uzme u obzir nagli razvoj tehnologija u protekle dvije godine, jako je teško predvidjeti gdje se vidi, ali u naredne dvije godine vidim drastičnu promjenu biznis modela i drastičnu promjenu čak i tehnologija koje ćemo raditi. TeleGroup koji budemo vidjeli u narednih tri do pet godina sigurno neće izgledati mnogo kao ovaj sada. Kao što i ovaj sada ne izgleda kao onaj prije 30 godina, izgleda mnogo naprednije, drugačije, kompleksnije organizovan.
Šta je ono na čemu vaši timovi trenutno rade što biste izdvojili kao najznačajnije?
Najznačajnija rješenja su svakako rješenja iz oblasti razvoja softvera, ali i ne pukog razvoja softvera po nečijoj narudžbi, nego razvoja softvera koji je obogaćen sa našom 30-godišnjom ekspertizom iz različitih domena telekomunikacija, upravljanja saobraćajem i energetike. Mi praktično sada radimo na kreiranju sopstvenih proizvoda koji su obogaćeni našim znanjima i iskustvima.
U narednom periodu planiramo da povećamo broj naših servisa, odnosno broj naših proizvoda i usluga na taj način, da sopstvene proizvode kreiramo, ali ne po nečijoj drugoj narudžbi, nego po prepoznavanju potreba tržišta i unošenjem naše ekspertize i znanja u te proizvode.
Možete li neke od proizvoda i usluga navesti kao primjer nečega što građani trenutno koriste, a nisu ni svjesni da vi stojite za tih rješenja?
Da, svakako, neke od naših proizvoda i usluga mogu se vidjeti svakodnevno, recimo na autoputevima, neki od sistema instaliranih duž autoputeva vezanih za bezbijednost saobraćaja, jesu upravo naši servisi i naša rješenja.
Zatim, u mnogim jedinicama lokalne samouprave, napredni parkinzi, smart parking sistemi, zatim sistemi za detekciju kvaliteta zraka, detekciju bujičnih voda, preventivno djelovanje, to su neka od rješenja koje adresiraju svakodnevne potrebe građana, a nisu vidljiva.
Koliko su bitni ljudi koji rade u vašoj kompaniji, koliko je teško danas pronaći, ali i zadržati stručnjake?
30 godina rada i razvoja firme i praktično, iz godine u godinu, svake godine neka mala ili velika promjena, da li je to u organizacionom smislu, da li u tehnološkom smislu, da li u proširenju portfolija, sigurno ne bi mogli da se izvedu bez fleksibilnosti i kreacije ljudi. Ljudi predstavljaju jedan od naših strateških resursa i nastojimo da gradimo korporativnu kulturu i atmosferu u firmi, da se ti ljudi osjećaju kao da je ovo njihova kuća i da se mi, odnosno menadžment, odnosimo upravo tako i prema tim ljudima.
Znači, i da se vrednuje na pravi način rad svakog pojedinca i da se čuje svačiji glas, uglavnom kad su u pitanju te inicijative za razvoj tehnologija, za razvoj proizvoda. Tako da, pogled na ljude je pogled na strateški resurs firme.
Da li su važniji ljudi ili dobre ideje, ili se sve to prosto mora spojiti?
Dobre ideje ne mogu doći bez ljudi. Dobre ideje svakako su kreirane od strane ljudi, a opet ti ljudi moraju da budu dovoljno iskusni i dovoljno dugo ili u firmi ili na tržištu, u materiji, da bi prepoznali potrebe tržišta i kreirali dobre ideje koje mogu da se dalje plasiraju na tržište. Ideje ne mogu bez ljudi, a ljudi ne mogu bez novih projekata, a novi projekti opet bez ideja ne dolaze, tako da je to sve jedan zatvoren sistem koji podrazumijeva postojanje svega.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.