Glavni specijalni državni tužilac (GST) Vladimir Novović otvorio je opet izviđaj povodom krivične prijave koju je MANS podnio još 4. februara 2019.
Knežević navodi da razotkrivanje tog, kako tvrdi, kriminalnog poduhvata, može da otrijezni i crnogorsko društvo i međunarodnu zajednicu, ali i da se utvrdi kako je u tome, kao saučesnik, učestvovao i bivši GST Milivoje Katnić.
Biznismen koji je u Londonu, a protiv kog je Katnić podigao više optužnica, optužuje bivšeg GST-a da je štitio Đukanovića odbijajući da preduzme bilo šta iz svoje nadležnosti.
Knežević ističe da je kompanija “Kapital invest Podgorica” u trenutku podizanja kredita od 1.5 miliona evra kod Pireus banke SA London, 11. jula 2007. godine, bila u vlasništvu Đukanovića.
Navodi da je SDT ranije imalo to saznanje, “ali je petljalo i na kraju odbacilo prijavu”.
– Đukanović je na premijerskom satu 21. novembra 2013. godine… na poslaničko pitanje na osnovu kakvog obezbjeđenja je dobio kredit, decidirano odgovorio: ‘Ja sam u svijetu bar toliko poznat, imam neko ime, kredit sam dobio na osnovu imena i ugleda koji uživam i nije mi bilo potrebno drugo obezbjeđenje’. Time je Đukanović napravio svoju fatalnu grešku… Naravno da nigdje u prosvjećenom svijetu banka nikome ne odobrava kredit na ugled, a kamoli banka u Londonu da mu tek tako odobri kredit od 1.5 miliona evra… Ti pokušaji zataškavanja su ogolili njegov direktan umišljaj – saopštio je Knežević.
Kaže da je Uprava za sprečavanje pranja novca (USPN) zvaničnim saopštenjem 19. avgusta 2007. godine, u pokušaju da obezbijedi legitimitet Đukanovićevoj sumnjivoj transakciji, iznijela podatak da novac “koji je kompanija Kapital invest upotrijebila za kupovinu oko sedam odsto akcija Prve banke Crne Gore potiče iz kredita i apsolutno je regularan”.
– Apsurdno je objašnjenje da su pretragom izvršenom po ubrzanoj proceduri, službenici USPN ‘neposredno utvrdili’ da je kompanija Kapital invest, čiji je osnivač predsjednik DPS-a Milo Đukanović, ‘na računu kod svoje poslovne banke u Podgorici, imala priliv novca u iznosu od 1,5 miliona eura od jedne poslovne banke iz Londona’. Istina je, ipak, samo jedna, jasna i logična, o čemu sam govorio još 29. januara 2019. godine. Đukanović je dobio kredit posredstvom moje kompanije Comsel Limited sa Kipra, uz garancije njegovih kompanjona Dušana Bana i Željka Mihailovića iz Podgorice. Moja kompanija je, 12. juna 2007. godine, sa Banom i Mihailovićem zaključila ugovor o investiranju. Po tom ugovoru oni su na račun moje kompanije u Laiki banci Kipar uplatili 1,5 miliona eura, a potom dali nalog i instrukcije da taj iznos prenesem na Pireus banku u Londonu. Svrha je bila obezbjeđenje (keš kolateral) Đukanovićevog kredita, što se nesporno i ispostavilo. Transfer u banku u Londonu se poklapa s datumom kad je Đukanovićeva kompanija Kapital invest dobila kredit kod Pireus banke, 11. jula 2007. Godine- govori on.
Knežević je ocijenio da je razlog indirektnog plaćanja obezbjeđenja Đukanovićevog kredita, preko njegove kompanije, to što su Ban i Mihailović “iskompromitovani stari prijatelji” Đukanovića.
Navodi da je Đukanović novac iz kredita iskoristio tako što je fingirao trgovinu akcijama “porodične Prve banke” (u većinskom vlasništvu njegovog brata (Aca Đukanovića), da bi te akcije nakon godinu dana trgovinom preko kastodi računa prodao po višestruko višoj cijeni i tako stekao zaradu od 5 do 6 miliona eura.
– Kastodi računi koje je Đukanović otvorio kod brokera ili kastodi banke, poslužili su mu da ta transakcija ne bude javna, jer kastodi krije identitet pravog vlasnika. Time je predsjednik Crne Gore svjesno prikrio nezakonite radnje iz kojih je ostvario enormnu zaradu. Đukanović je u ovoj transakciji, kupovinom i prodajom akcija njegove porodične Prve banke pribavio više miliona eura koje, naravno, nije prijavio i nije unis u popis nove imovine – navodi Knežević u izjavi dostavljenoj “Vijestima”.
Upitan šta je sve tu ilegalno, o kojim krivičnim djelima je riječ, i da li i sam snosi dio odgovornosti, Knežević je odgovorio da podaci o sadržaju kastodi računa zakonski spadaju u domen bankovnih tajni, pa je zato jedino ovlašćeno SDT da pribavi sve podatke i razriješi sve dileme, jer je tragove novca “nemoguće obrisati”.
– Te podatke nema Centralno klirinško depozitarno društvo (CKDD), ranije poznato kao Centralna depozitarna agencija (CDA), već to može otkriti isključivo SDT po prerogaciji člana 257b Zakona o krivičnom postupku… jer predviđa mogućnost pribavljanja podataka o bankovnim računima i bankarskim transakcijama u slučajevima kad postoje osnovi sumnje da je određeno lice izvršilo, vrši ili se priprema za vršenje krivičnih djela koje se gone po službenoj dužnosti od banaka ili brokera. To je u potpunoj pravnoj koheziji i to sa odredbom člana 85 stav 2, tačka 1 alineja 2 Zakona o bankama… koji predviđa da banka podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu može učiniti dostupnim nadležnom pravosudnom organu. Jednostavnim otvaranjem predmetnih kastodi računa, sa svom pratećom dokumentacijom koja se u tim fajlovima nalazi u Crnoj Gori, GST Novović će otkriti tokove novca crnogorskog predsjednika u ovoj fingiranoj trgovini akcijama porodične banke – ističe on.
Kako dodaje, tužilac pritom može doznati ko su mu bili saučesnici u ovom nezakonitom poslu i ko su lica sa kojima je realizovao sumnjive transakcije, odnosno kome je prodao akcije Prve banke po višestrukoj cijeni.
– Isto je, ne manje važno, da se dobije odgovor na pitanje da li je Milo Đukanović prijavio porez na dobit od 1,5 do 6 miliona evra. A to što kao javni funkcioner nije prijavio novi prihod, problem je moralne i pravne prirode koji vlastodržac Crne Gore ne priznaje – navodi on.
Pojasnio je da je nezakonito to što Đukanović, kao javni funkcioner, “nije prijavio novu imovinu i što je, kao svaki građanin Crne Gore, bio dužan da prijavi porez na kapitalnu dobit (razliku između kupovne i prodajne cijene akcija), za šta se krivično odgovara”.
Knežević ističe da zbog svega toga stalno upire prstom na taj kastodi račun, “izlažući sebe i svoju porodicu fizičkoj likvidaciji”, i da ga je “ohrabrio potez novog GST Novovića, kome, zbog uvjerenja da će istrajati u tamošnjim nenormalnim okolnostima – odajem puno ljudsko poštovanje”.
Tvrdi da ne bježi od “eventualne odgovornosti”
Upitan da li u svemu ima i njegove krivične odgovornosti i da li je spreman da se odazove eventualnom pozivu tužioca u procesu izviđaja predmeta, i na koji način, Knežević je odgovorio da ne bježi “ni od kakve eventualne odgovornosti u ovom predmetu, kao ni u ostalim predmetima koji se vode protiv njega.
– Ja sam otvorio aferu Mila Đukanovića u potpunosti i dao sve relevantne podatke. Moji britanski advokati već više od godinu dana nude nadležnim organima u Crnoj Gori, da dođem u Crnu Goru, normalno bez mogućnosti hapšenja, i da odgovaram na sve optužbe. Konačno, Interpol je je, još 30. jula 2020. godine, ukinuo sve tri potjernice koje su na zahtjev Crne Gore bile raspisane za mnom, uz obrazloženje da ‘postoji preovlađujuća politička dimenzija slučaja’. Mogu slobodno da se krećem po Evropi, jedino je ostala nacionalna potjernica u Crnoj Gori – kaže on.
Naveo je da je spreman i da izjavu da putem video linka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu