Iako se radi o vrijednoj kulturnoj baštini, mnogi su u nevjerovatnom uspjehu prikupljanja sredstava u tako kratkom roku prepoznali problem nepravilnog određivanja prioriteta, a jedan od najvećih kritičara na Tviteru ocijenio je da su bogataši svojom akcijom brzog prikupljanja donacija demonstrirali da bi lako mogli i da “okončaju glad, siromaštvo, nedostatak zdravstvene njege, vode i obrazovanja u siromašnim zemljama”.
Prva greška u ovakvim prigovorima jeste to što oni idu za pretpostavkom da se velika sredstva prikupljaju isključivo na temelju racionalnih odluka, prenosi Index i dodaje da su iskustva i brojne studije pokazali su da se ljudi u davanju donacija više vode dobrom pričom, uprkos tome što se svi slažu da bi bilo dobro da to što daju ima najveći mogući učinak maksimalno dobro za određenu količinu novca.
Ljude na darivanje snažno pokreće i osjećaj hitnosti, odnosno akutne nužde, a neko trajno i teško rješivo stanje, poput permanentnog siromaštva ljudi u nekom korumpiranom političkom sistemu, mnogo će teže aktivirati donatore nego neka akcija za žrtve katastrofalnog potresa.
Kako se navodi, to ukazuje da se ljudi ne vode razumom nego srcem.
U navedene kritike takođe je uključena i kriva premisa da bogataši koji daju za Notr Dam neće dati za gladnu i siromašnu djecu.
Statistike jedne humanitarne organizacije pokazuju da ljudi daju za brojne različite svrhe, te da je iznos koji je prikupljen za Notr Dam zapravo statistički beznačajan, budući da se ukupan iznos koji su u 2017. prikupile humanitarne organizacije samo u SAD kretao oko 410 milijardi dolara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu