Sudnice u Republici Srpskoj i BiH prepune su preplašenih tužilaca sa jedne, a pravih vukova sa dubokim džepovima, ogromnom moći i advokatima sa druge strane.
U sudnicama se često stiče utisak da tužioci namjerno griješe kako bi optuženi prošli s blagim kaznama.
Pravo i pravda su i u mnogo razvijenijim zemljama od RS i BiH na različitim stranama, ali kod nas ne postoje ni naznake da se ove razlike ublaže.
Primjera koji potvrđuju navedeno je i previše, a običnom čovjeku ostaje samo nada da nikada neće doći u dodir sa pravosuđem.
Mizerne kazne
Zakon i sudovi u Srpskoj su takvi da korumpirani i kriminalci koji imaju odlične veze s nosiocima pravosudnih funkcija često prođu sa mizernim kaznama, iako su počinili teška krivična djela, posebno na štetu države.
Jedan od najdrastičnih primjera nejednakosti je presuda državljaninu Slovenije Dušanu Ambrožiču, o čemu je portal Srpskainfo pisao još prošle godine.
Državljanin Slovenije Dušan Ambrožič osuđen je na mizernu novčanu kaznu od 9.000 maraka zbog zloupotrebe ovlašćenja u privredi kojom je budžet Republike Srpske oštećen za 1,14 miliona maraka.
Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, koje je i jedan od najznačajnijih potpisnika Sporazuma o priznanju krivice sa optuženim, uopšte nije obavezalo Ambrožiča da uplati milionski iznos za koji su oštećeni fondovi i budžet Republike Srpske. Iako se u ovakvim sporazumima po pravilu zahtijeva i povrat utajenog novca, iz banjalučkog tužilaštva su za konkretan slučaj objasnili da nisu mogli postaviti imovinsko-pravni zahtjev, jer je Poreska uprava RS još 2013. pokrenula prinudnu naplatu. Daljom provjerom utvrdili smo da Poreska uprava RS nije naplatila ni marku milionskog duga, jer, kako su objasnili, Ambrožič nema imovine u Srpskoj. Vuci su siti, ali ovce u ovom slučaju nisu bile na broju.
Drugačiji tretman
Pravnik Davor Šešić ističe da nismo svi jednaki pred zakonom, što se pokazuje i u svakodnevnom životu.
Ljudi koji imaju novac i politički uticaj, odnosno imaju bliske odnose s ljudima iz vrha politike, imaju i drugačiji tretman. Toleriše im se ono što se običnom čovjeku ne bi tolerisalo, tako da, nažalost, postajemo sve više i po tom pitanju podijeljeno društvo – smatra Šešić.
Advokat Milan Petković kaže da je prvo i osnovno pitanje koje se postavlja kada i pred kojim zakonom su građani jednaki, mada bi se zakoni trebali primjenjivati neselektivno i da svi imaju isti pristup zakonu i pravdi.
– Sigurno je da nismo svi jednaki. Zato se i vode stalne reforme i uspostavljanje pravne države, jer uspostavljanje pravne države i znači da svi budu jednaki pred zakonom i da svako tačno zna tačno šta ga očekuje u datoj situaciji, odnosno u situaciji koja je propisana zakonom. Dok god mi prilikom zapošljavanja imamo situaciju da na konkursu prođe kandidat koji nije najbolji, pa kasnije taj izbor ponište ili sudovi ili inspekcije odnosno drugostepeni organi, građani nisu jednaki. To znači da još uvijek nismo svi isti, da još uvijek ima primjene nekih drugih pravila, ali ne i zakona – navodi Petković.
Suočeni s nepravdom
Komentarišući koliko novac utiče na jednakost građana pred sudom, Petković je naveo da je korupcija postojala od davnina i u zemljama koje su mnogo razvijenije od Republike Srpske.
– Mi se moramo boriti da korupcija ne postane pravilo, nego izuzetak, i to izuzetak koji će se uvijek morati sankcionisati i kažnjavati što je drastičnije moguće – zaključio je Petković.
Osim milionskih šteta na račun države, koje se jasno amnestiraju od strane tužilaštva, tu su i primjeri običnih građana koji su u sudnicama svakodnevno suočeni s nepravdom.
Bračni par Nedeljko i Branislava Jokić iz Banjaluke tako godinama čekaju da sud u Banjaluci donese rješenje o izvršenju kako bi naplatili dug od blizu 50.000 maraka.
Branislava Jokić je izjavila da joj nije jasno da se godinama čeka na nešto što je pravosnažno okončano i gdje su utvrđene sve činjenice. Ujedno navodi nevjerovatan primjer rada pravosuđa u Republici Srpskoj, koji je osjetila na vlastitoj koži.
– Sa jedne strane, zbog nerada suda moj suprug i ja ne možemo naplatiti utvrđeno dugovanje od blizu 50.000 maraka, a sa druge u rekordnom vremenu mi stiže tužba i zapljena stvari zbog duga prema banjalučkoj Toplani od 60 maraka, a koji sam odavno isplatila – priča Jokićeva.
Priča o maloljetnom sinu policajca kome je nakon višemjesečne istrage oprošten čin nasilja u kojem je teško povrijedio tri godine mlađeg dječaka takođe ide u prilog tezi da svi građani nisu jednaki pred zakonom.
Anketa
Zora Zubović, radnica
Građani u Republici Srpskoj i BiH moraju biti jednaki pred zakonom i pravosudnim institucijama. U svom životu nisam imala problema s pravosuđem, pa s te strane ne mogu komentarisati, ali bi zakon trebao biti isti za sve.
Jovo Pilipović, pravnik
Građani bi trebali biti jednaki pred zakonom. Međutim, u praksi se u dosta slučajeva u sudovima dešavalo da to nije tako, odnosno da nisu svi građani jednaki pred zakonom.
Branko Mikić, penzioner
Svi građani u Srpskoj, ali i bilo gdje bi trebali biti jednaki pred zakonom. Na jednakost ne bi trebalo uticati koliko ko novca ima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu