Zapadnjački način života karakterišu „nezdrave“ životne navike, među kojima su nepravilna prehrana i nedostatak fizičke aktivnosti najvažniji faktori rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.
Od svih hroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularne bolesti su najveći uzrok smrti i invaliditeta u svijetu.
Upravo zbog toga moramo preduzeti sve kako bi na vrijeme identifikovali rizičnu populaciju i pod kontrolu stavili sve faktore rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti te optimizovali njeno dugoročno zdravlje.
Za većinu populacije laboratorijske pretrage krvi su “ono nešto što obavimo tokom sistematskog pregleda i pokazuje nam ako smo bolesni ili ne”.
Međutim, krvne pretrage, uz adekvatnu interpretaciju rezultata, daju nam kritične informacije o nečijem zdravstvenom statusu.
No, ono bitnije, o riziku od budućeg razvoja hroničnih bolesti.
Dodatno, nama nutricionistima daju uvid u mikronutritivni status pojedinca. Jednostavno rečeno, daju nam uvid u to imate li neke nutritivne deficite ili ne.
Analiza krvnih biomarkera trenutačno je najmanje korišten alat u cilju postizanja optimalnog zdravlja.
Ne zato što je to loš alat, zapravo, to je najtačniji i najprecizniji test kojega možemo napraviti.
Problem je u tome što se koristi samo za identifikaciju bolesti, a ne i za prevenciju, tj. postizanje optimalnog zdravlja.
Dodatni problem je svakako i činjenica da se „najbolji testovi“ ne koriste kod rutinskih kontrola zbog čega većina populacije nema točan uvid u svoje zdravstveno stanje.
U tom kontekstu, postoje 3 najbitnije krvne pretrage koje bi svako treba da napravi kako bi dobio detaljan uvid u svoje kardiovaskularno zdravlje te identificirao potencijalne probleme.
Apolipoprotein B (ApoB)
Do sada ste sigurno barem jednom u životu „izvadili“ standardni lipidni panel koji uključuje ukupni holesterol, HDL holesterol, LDL kolesterol i trigliceride.
Oni nam daju odlične informacije o riziku od kardiovaskularnih bolesti, posebno ateroskleroze.
Holesterol je presudno važan za život, za naše ćelijske membrane, stvaranje različitih hormona kao što je testosteron, proizvodnju žuči kako bismo adekvatno probavili masti, itd.
No, kada su razine holesterola, a posebno LDL holesterola previsoke, tada se on može ubaciti u stijenke naših krvnih žila te dovesti do nastanka plaka (taloga), a posljedično ateroskleroze te srčanog ili moždanog udara.
Međutim, ista organizacija je zaključila da je ApoB tačniji biomarker kardiovaskularnog rizika od uobičajenog lipidnog panela.
Holesterol u krvi putuje unutar „vozila“ koje nazivamo lipoproteini (to su zapravo HDL, LDL, IDL, VLDL, itd.). Lipoproteine dijelimo u dvije „obitelji“: Apolipoprotein A (ApoA) i Apolipoprotein B (ApoB)
Apolipoproteini su molekule koje lipoproteinima daju strukturu, stabilnost i topljivost, a odgovorni su za njihov transport i metabolizam. ApoB se primarno nalazi na površini grupe lipoproteina koje kolokvijalno nazivamo „lošim holesterolom“ – LDL, VLDL, IDL.
ApoB je bolji prediktor aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti od tradicionalno LDL kolesterola iz 2 razloga:
Mjeri koncentraciju lipoproteina, tj. broj čestica lipoproteina
Daje procjenu koncentracije cijele „ApoB obitelji“ aterogenih lipoproteina- ne samo LDL, već i IDL te VLDL.
Mjerenje ApoB daje zbroj svih aterogenih lipoproteina, pri čemu je tačniji pokazatelj trenutanog kardiovaskularnog zdravlja, a još bitnije, optimalnije procjenjuje rizik od budućeg razvoja bolesti.
Lipoprotein (a)
Lipoprotein (a) je uz ApoB najvažniji biomarker rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Zbog činjenice da se ne provjerava na rutinskim kontrolama, većina ljudi nikad nije čula za Lp(a), a kamo li odradila navedenu analizu.
Lipoprotein (a) je posebno koristan kao dugoročni prediktor rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Ako dobijete povišene rezultate Lp (a) to za vas znači da imate 3-4x veću šansu od nastanka srčanog udara, 3x veću šansu od aortalne stenoze te 1,5x veću šansu od smrtnosti od bilo kojeg kardiovaskularnog uzroka.
Iako se, nažalost, ne provjerava na rutinskim kontrolama, dobra vijest je da većina kliničkih smjernica preporučuje testiranje Lp (a) jednom u životu kako bi se odredio “genetski uslovljen” rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Nivo Lp (a) prvenstveno su uslovljene našom genetikom, a način života i prehrana imaju minimalan uticaj na njih.
To u konačnici znači da ako imate povećane razine Lp (a), morate učiniti apsolutno sve što možete kako biste iskontrolisali druge faktora rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Homocistein
Homocistein je aminokiselina koja je prirodno prisutna u krvi, nije esencijalna te nastaje normalnim metabolizmom, točnije procesom metilacije.
Osobe koje ne unose dovoljno vitamina B grupe ili imaju određene genetske predispozicije (MTHFR mutacija) imaju povećan nivo homocisteina u krvi.
Vitamini B12, B6 i folat (vitamin B9) razgrađuju homocistein i stvaraju druge molekule potrebne vašem tijelu. U tom kontekstu visoki nivoi homocisteina mogu direktno označavati nedostatak navedenih vitamina.
Bez liječenja, povišeni novi homocisteina povećavaju rizik od demencije, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Meta analiza iz 2022. godine pokazala je da se za svakih 5 µmol/L povećanja homocisteina, rizik od srčanog udara raste za približno 22%.
Navedena meta analiza je zaključila da je homocistein samostalni faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti te da nam omogućuje pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera u cilju njihove redukcije.
Kada povežete navedene analize, uz adekvatnu interpretaciju dobivenih rezultata i praćenjem stanja tijekom vremena, imat ćete sve potrebne podatke kako biste imali optimalan uvid u vaše kardiovaskularno zdravlje te, ako ste u povećanom riziku, uveli potrebne korektivne radnje, prenosi Večernji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu