U to se uvjerila lično Hilari Klinton koja je, iako je osvojila većinu ukupnih glasova stanovništva, ipak izgubila od Donalda Trampa prije četiri godine.
Da se to ne bi sada desilo i Džou Bajdenu, koji prema posljednjim anketama ima veću podršku naroda, trebalo bi da osvoji ključne glasove u nekim od takozvanih kolebljivih ili sving država.
Naime, najveći broj država u SAD tradicionalno je naklonjen jednoj opciji (republikanci ili demokrate) i kandidati znaju da u tim državama mogu da računaju na sve elektore. Sjeveroistok, region Velikih jezera i Pacifik čine stabilne demokratske zone, dok republikanci drže Jug, Srednji Zapad, ravnicu iza Misisipija i Stenovite planine, prenosi Blic.
Ali U pitanju su države gdje glasači nisu ubjedljivo na strani ni Demokratske ni Republikanske strane, dakle one ne važe za sigurne glasove. To su ove godine Arizona, Florida, Mičigen, Pensilvanija, Ohajo, Viskonsin, Sjeverna Karolina i Ajova.
Kada neko osvoji većinu u određenoj državi, dobija unaprijed određen broj takozvanih elektorskih glasova. Pobjednik je onaj koji sakupi najmanje 270 elektorskih glasova od ukupno 538.
Na prošlim izborima je tako Tramp osvojio 304, a Hilari Klinton 227 glasova, dok je sedam elektora dalo glas drugim kandidatima.
Ako pretpostavimo da će većina država glasati kao i obično, Bajdenu bi bila neophodna pobjeda u bar nekim od sving država.
Florida nosi najviše glasova od sving država – 29, zati slijede Pensilvanija (20), Ohajo (18), Mičigen (16), Sjeverna Karolina (15), Arizona sa 11, Viskonsin (10) i Ajova sa šest.
Da bi Bajden pobijedio trebalo bi da Trampu uzme 39 elektorskih glasova u odnosu na njegov rezultat od prije četiri godine.
Ankete i statistike koje su objavili Gardijan i Njujork Tajms, pokazuju da će Bajden skoro sigurno osvojiti Mičigen i Viskonsin, dakle da može da računa na tih 26 elektorskih glasova. Na prošlim izborima Tramp je tamo pobijedio, a sada izgleda da ima slabe šanse.
U tom slučaju bi Bajdenu bila dovoljna još samo jedna od ovih sving država – Florida, Sjeverna Karolina i Pensilvanija da dođe do 270 glasova.
I u njima, prema anketama ima vođstvo, ali ne veliko kao u Mičigenu i Viskonsinu.
Ako rana faza ne pođe Bajdenu na ruku, pažnja zemlje će se usmjeriti prije svega na dvije države: Pensilvaniju (gdje se birališta zatvaraju u 20 sati) i Arizonu.
Pensilvaniji će vjerovatno trebati dani da broji glasačke listiće, što znači da rezultata možda neće biti kasnije ove nedjelje.
Ali Bajden ima uski put bez Pensilvanije. Morao bi da osvoji Mičigen i Viskonsin (tamo gdje je favorizovan), Arizonu (gdje ima usko vođstvo na anketama) i jedan od dva kongresna okruga koji odvojeno dodjeljuju elektorske glasove (u Mejnu i Nebraski, a Bajden u oba ima malo vođstvo ).
Međutim, nisu samo sving države u igri. Neke koje su ranije bile “sigurica” za republikance, sad više nisu. To je na primjer Džordžija sa 16 elektorskih glasova i gdje po posljednjim anketama Bajden ima malu prednost.
Ipak, ne treba ankete uzimati zdravo za gotovo.
Podsjećamo da su ankete – posebno u sving državama – ozbiljno potcijenile Trampove pristalice 2016.
Pored toga, moguće je da možda previše računaju na demokratsku podršku (više ljudi može i da kaže da će glasati za Bajdena, a da zapravo glasa za Trampa).
Džoker – Teksas
Jedna od najvećih američkih država Teksas nosi čak 38 glasova. Na ovim izborima se i ona spominje kao potencijalna sving država. Sa Teksasom, Bajden bi onda trebalo samo da pobijedi u državama u kojima je Hilari Klinton već pobijedila 2016. godine i ako ovog puta ne bi bilo nekih odmetnutih glasova.
Međutim, većina analitičara vjeruje da Bajden neće osvojiti Teksas ako ne osvoji nijednu državu na jugoistoku. Ali rana izlaznost je bila ogromna u Teksasu ove godine – a izbori su suštinski neizvjesni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu