Svijet

"BRINUO ZA UGLED CRKVE" Papa Pije XII znao za Holokaust, ali ćutao

Njemački istoričari došli su do dokumenata koji pokazuju da je papa Pije Dvanaesti redovno dobijao izvještaje o masovnom ubijanju Jevreja za vrijeme Holokausta i znao za nacističke zločine, ali ih je prećutao, piše izraelski “Harec”.

"BRINUO ZA UGLED CRKVE" Papa Pije XII znao za Holokaust, ali ćutao
FOTO: FABIO FRUSTACI/EPA

Istraživači koji su imali uvid u dokumente iz nedavno otvorenog vatikanskog arhiva kažu da su bliski saradnici pape Pija XII, dijelom iz antisemitskih pobuda, tvrdili da Jevreji preuveličavaju razmjere zločina za vrijeme Holokausta iako je papa redovno dobijao izvještaje o masovnom ubijanju.

Arhiv je u martu otvoren za istraživače, ali im je pristup ubrzo ograničen zbog epidemije virusa korona u Italiji.

Njemački istoričari, koji su uspjeli da istraže jedan broj dokumenata, objavili su svoja prva zapažanja u jednom njemačkom nedjeljniku.

Istraživači su zaključili da je Rimokatolička crkva znala za Holokaust mnogo prije nego što je to priznala, te da je namjerno prikrivala dokumente, koji bi joj narušili ugled otkrivajući njeno postupanje za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Foto: Fabio Frustaci/EPA
Foto: Fabio Frustaci/EPA

Tim njemačkih istoričara predvođen profesorom Hubertom Vulfom, stručnjakom za katoličku crkvu sa Univerziteta u Minsteru, imao je tokom jedne sedmice početkom marta uvid u pojedine dokumente iz vatikanskog arhiva.

Pregledali su stranice koje predstavljaju samo mali dio papira iz arhiva koji je otvoren po nalogu sadašnjeg pape Franje i zaključili da je Pije XII još 1942. godine znao sve detalje o progonu i zločinima nad Jevrejima.

Foto: STR/EPA
Foto: STR/EPA

Jedan od pronađenih dokumenata je i pismo koje su SAD poslale Vatikanu 27. septembra 1942. godine, a koje sadrži detaljan izvještaj o masovnom ubijanju Jevreja širom okupirane Poljske.

Riječ je o izvještaju Jevrejske agencije za Palestinu u Ženevi, koji je Vatikanu proslijedio Majron Čarls Tejlor, lični izaslanik američkog predsjednika Teodora Ruzvelta.

Njemački istoričari su pronašli dokaz da je papa Pije izvještaj pročitao istog dana kada ga je i dobio.

Foto: Fabio Frustaci/EPA
Foto: Fabio Frustaci/EPA

Izvještaj govori o uništavanju varšavskog geta tokom kojeg su mnogi Jevreji, bez obzira na pol i starost, bili odvođeni u logore i strijeljani.

U izvještaju se posebno napominje i ubistvo 50.000 ljudi u Lavovu, koji se danas nalazi u Ukrajini, a u to vrijeme je bio dio Poljske, kao i da je 100.000 ljudi ubijeno u Varšavi, uz konstataciju da ni na istoku Poljske više nema živih Jevreja.

Papa Pije je iz izvještaja mogao da sazna i da su Jevreji iz Njemačke, Belgije, Holandije i Slovačke odvođeni u istočnu Evropu i ubijani.

Istaknuto je i da su Nijemci uspjeli da poljske katolike okrenu protiv Jevreja, što je posebno značajna tvrdnja u svjetlu istraživanja uloge Poljaka u protjerivanju Jevreja.

Foto: Stephanie Pilick/EPA
Foto: Stephanie Pilick/EPA

Ruzveltov izaslanik je upitao Vatikan da li ima informacije koje bi mogle da potkrijepe tvrdnje iz poslatog izvještaja i apelovao da Sveta stolica preduzme aktivnosti koje bi uticale na javno mnjenje i mobilisalo civilizovani svijet da zaustavi strašne zločine.

Istraživanja pokazuju da je državni sekretar Vatikana Luiđi Maljone, nakon što je papa pročitao izvještaj, napisao: “Ne vjerujem da imamo informacije koje potvrđuju ove ozbiljne novosti. Tačno?”

Papiri iz arhiva pokazuju da je Vatikan već u to vrijeme imao dovoljno informacija da potvrdi i dopuni američki izvještaj, ali da je iz antisemitskih pobuda odlučio da umanji i obezvrijedi njegov značaj.

Devet dana prije nego što je stiglo pismo iz Amerike, Vatikan je iz potpuno drugih izvora već čuo jednako zastrašujuće tvrdnje.

Italijanski privrednik, koji je bio u posjeti Poljskoj, obavijestio je papinog asistenta Đovanija Batistu Montinija, koji će i sam kasnije postati papa Pavle VI, da se u Varšavi iz dana u dan događa pokolj Jevreja šokantnih razmjera.

Uprkos svemu, papa Pije XII nije žurio da odgovori Amerikancima i podijeli informacije koje bi potkrijepile izvještaj Jevrejske agencije.

Iz SAD je zatim, 1. oktobra 1942. godine u Vatikan stigao još jedan zahtjev.

Poslije tog zahtjeva kardinal Montini je napisao da bi Amerikancima trebalo reći da je Vatikan čuo za okrutan tretman prema Jevrejima, ali nije imao način da procijeni tačnost informacija, a pismo u tom stilu je 10. oktobra poslato za Ameriku.

Istraživači citiraju i interni memorandum papinog savjetnika Anđela del Akve, koji izražava sumnju u izvještaj Jevrejske agencije o istrebljenju Jevreja u Poljskoj i kaže da navode treba provjeriti, jer Jevreji “po prirodi znaju da pretjeraju”, prenosi RTS.

Del Akva je u pitanje doveo i tvrdnje ukrajinskog mitropolita iz Lavova, koji je takođe izvještavao o zločinima, pod izgovorom da “istočni katolici nisu primjer pouzdanosti”.

Izrazio je i zabrinutost da je zahtjev Amerikanaca da Vatikan potvrdi zločine nad Jevrejima politički motivisan, kako bi se Sveta stolica i SAD približile zajedničkom stavu o rješavanju jevrejskog pitanja.

Del Akva je upozorio da bi takav korak bio opasan za Vatikan, a i za same Jevreje, dodajući da su sporadični napori sveštenika, poput protesta francuskih biskupa zbog protjerivanja Jevreja, sasvim dovoljni.

Dva mjeseca kasnije, u decembru 1942, godine, Amerikanci su iz Londona, od poljske vlade u egzilu, dobili pouzdane informacije o masovnom ubijanju Jevreja, nakon čega su 17. decembra, zajedno sa Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom, izdale saopštenje u kojem se osuđuje njemačko postupanje prema Jevrejima.

Papa Pije XII nije uzeo učešća, a umjesto toga, u božićnoj poruci vjernicima je spomenuo stotine hiljada ljudi koji su poslati u smrt zbog svog nacionalnog identiteta ili porijekla, izbjegavajući da u bilo kom trenutku nedvosmisleno upotrebi riječ Jevreji.

Vatikan nije izdao nijedno saopštenje u kojem osuđuje zločine nad Jevrejima počinjene u logorima, a papa je 1944. godine poslao dopis vlastima Mađarske, tražeći da zaustavi protjerivanje mađarskih Jevreja.

Papa Pije Dvanaesti, čije je svjetovno ime bilo Euđenio Pačeli, bio je državni sekretar Vatikana prije nego što je 1939. godine postao papa.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu