Posebno zabrinjava što raste broj takvih slučajeva gdje su žrtve maloljetne djevojčice, ali i dječaci. Mi smo samo protekle godine zbrinuli petnaestoro djece koja su bile žrtve nasilja, a ono je često imalo i elemente seksualne prirode – kaže Aida Behram, predsjednica Nevladine organizacije “Žene sa Une”.
Inače, u sklopu ove organizacije već duže od deset godina postoji i djeluje Sigurna kuća koja pruža utočište i zaštitu svim žrtvama nasilja.
Prema njenim riječima, postoje primjeri da se osobe koje su boravile u tom utočišu vraćaju u ranije okruženje gdje su ponovo izložene nasilju.
Behramova kaže kako je veliki broj žrtava koje uopšte ne traže nikakvu pomoć.
Dodaje kako su takve osobe najčešće ekonomski zavisne od nasilnika, plaše se društvene stigmatizacije ili ne vjeruju institucijama sistema.
– Moramo osvijestiti sve žrtve da nije normalno da trpe zlostavljanje, te da postoje institucije i udruženja koja će ih zaštititi. Seksualno nasilje je jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i kao takav mora biti prepoznat – kaže Behramova.
Broj slučajeva nasilja u porodici na području Unsko-sanskog kantona kontinuirano raste u posljednjoj deceniji, kažu u MUP-u USK, te navode kako se može konstatovati da nasilje najviše trpe žene i djeca.
U Centru za socijalni rad u Bihaću kažu kako je stanje prilično zabrinjavajuće.
– Sigurno da postoje slučajevi gdje se nasilje desilo, a nije prijavljeno, tako da je situacija zaista složena. Ono što je primjetno u posljednje vrijeme jeste da je povećan broj slučajeva seksualnog zlostavljanja djece i maloljetnika od strane srodnika i ono što je interesantno, povećan je broj prijava silovanja žena od strane supružnika. Jedini ohrabrujući podatak u cijeloj ovoj priči je to da u posljednjih nekoliko godina žrtve sve češće odlučuju prijaviti nasilje, što ranije nije bila praksa zbog različitih okolnosti – navode iz ove ustanove.
Prema njihovom mišljenju, potrebno je promijeniti dosadašnju praksu da se žene i djeca žrtve nasilja izmještaju u sigurne kuće, već nasilnike treba izopštiti i zabraniti im prilazak žrtvama.
U policiji smatraju kako je ova negativna društvena pojava danas veoma rasprostranjena na području Unsko-sanskog kantona, te da žrtve u velikom broju slučajeva nasilje ne prijavljuju iz straha ili predrasuda zbog negativnih reakcija društvene zajednice.
– Imali smo 25 povratnika u izvršenju ovih krivičnih djela, što znači da se mora više poraditi na njihovom sankcionisanju. Sigurno je da se radi o problematici gdje je potrebna bolja koordinacija i sinergija više društvenih faktora u cilju prevencije i suzbijanja ovih pojava – kažu u policiji, te ističu kako u posljednje vrijeme žrtve imaju sve više hrabrosti da prijave nasilje.
Pretpostavlja se kako su uzroci povećanja ove negativne pojave sve teža ekonomska situacija te stanje opšte besperspektivnosti koje danas vlada u društvu, prenose Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu