Svijet

"Brže nego ikad u istoriji" Iran, uprkos napadu Izraela, na pragu da NAPRAVI NUKLEARNU BOMBU

Međusobni napadi Izraela i Irana još jednom su bacili svjetlo na činjenicu da ovaj sukob može da se pretvori, u najgorem scenariju, u nuklearni rat.

mapa krize na bliskom istoku
FOTO: SHUTTERSTOCK/LIBIN JOSE/RINGIER

Izrael je u petak rano ujutro gađao iransku teritoriju i to tik pored jednog od iranskih nuklearnih postrojenja u Isfahanu.

Napad u Isfahanu je osmišljen ne samo da naudi Iranu, već i da jasno stavi do znanja koliko su njegove nuklearne lokacije ranjive na napade, rekli su neimenovani izraelski zvaničnici.

Međutim, bilo bi veoma teško Izraelu ili bilo kome drugom da pogodi neko od postrojenja koja se nalaze duboko u zemlji.

Islamska republika se, kako stvari stoje, trenutno čini sposobnom da napravi nuklearnu bombu brže nego ikad u istoriji – a ništa joj ne stoji na putu.

Vrhovni vođa Irana nekad je smatrao nuklearno oružje “neislamskim”, čak je izdao fetvu protiv njegove proizvodnje. Ali, dosta se promijenilo od ‘90-ih i iako ajatolah Ali Hamnei i dalje upravlja režimom, djeluje da je nuklearno oružje daleko od tabua. Teheran insistira na tome da ne planira da svoj nuklearni program upotrijebi za oružje, tvrdeći da je to samo u civilne svrhe, dok najnovija procjena američkih obavještajaca kaže da Iran “trenutno ne preduzima ključne aktivnosti na razvoju nuklearnog oružja neophodne da se napravi uređaj koji se može testirati”.

Ali, Iran jača svoju proizvodnju visoko obogaćenog uranijuma, tek ispod nivoa potrebnog za atomsku bombu, u podzemnoj fabrici za obogaćivanje goriva “Fordou”, piše britanski Telegraf. Iran je od 2019, kao i od februara ove godine, povećao količinu obogaćenog uranijuma sa 997 na 5,525 kg. To uključuje povećanje uranijuma obogaćenog do 60 odsto – odnosno blizu kvaliteta potrebnog za upotrebu u oružju – sa 88 na 123 kg u prošloj godini, što je povećanje od 38 odsto.

Pročitajte još

“Iran je na pragu da napravi nuklearnu bombu”

Telegraf navodi da su i inspektori UN u izvještaju u februaru upozorili na novu opremu i proširenje u fabrici “Fordou”, bivšoj bazi Islamske revolucionarne garde (IRGC) oko 30 km sjeveroistočno od grada Koma.

Iran je na pragu nuklearnog oružja – može da napravi bombu brže nego ikad u svojoj istoriji. Ako Teheran donese političku odluku da razvije nuklearni arsenal, on može da proizvede dovoljno uranijuma potrebnog za eksplozivni uređaj za manje od nedelju dana, a dovoljno za pet-šest komada oružja za mjesec dana – rekla je Kelsi Davenport, direktorka politike neširenja nuklearnog oružja Udruženja za kontrolu naoružanja, piše Blic.

– Izrada bombe bi trajala duže – vjerovatno šest mjeseci do godinu dana – ali taj proces će se odvijati na tajnim, neprijavljenim lokacijama što će otežati detekciju i ometanje – dodala je ona.

iranske rakete
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

Šta sprečava Iran?

Teheran računa da će više dobiti u smislu ublažavanja sankcija i budućih pregovora preteći bombom, nego da je zaista napravi, cijeni Telegraf. Pažljivo je negovao mrežu posredničkih grupa poput Hezbolaha i Hamasa širom Bliskog istoka u okviru strategije obuzdavanja Izraela.

Iranski zvaničnici su počeli da govore o svom “odbijaču” – žargon povezan sa nuklearnim bombama – i sugerišu da imaju sposobnost da naprave bombu kad požele. Ali, to je opasno i bolje je koristiti status sile na pragu nuklearnog oružja.

Eskalacija nosi značajni rizik za režim, što objašnjava zašto je napad 13. aprila bio tako jasno dojavljen i bio više performansa nego sa namjerom da nanese ozbiljnu štetu. Ali, ako se Izrael osveti, Iran bi mogao da zaključi da treba bombu zbog sopstvene bezbjednosti.

Iranska vojska
FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA

– Dok je nedavni iranski napad bio neefikasan na kraju, on ilustruje da je režim u Teheranu duboko bezobziran i naizgled zadovoljan rizikom što je jedan dron ili projektil mogao da pogodi gusto naseljeno urbano područje i potpuno promeni izraelski odgovor – rekao je Urban Koningem, saradnik instituta RUSI.

– Za manje od godinu dana svijet bi mogao da se bavi nuklearnim Iranom – dodao je on.

Davenport je Telegrafu rekla da će “Iran skupo platiti za razvoj nuklearnog oružja, pa stoga neće lako donijeti takvu odluku”, dok je Džulijen Barns-Dejsi, direktor Bliskoistočnog programa Evropskog savjeta za spoljne odnose, rekao da “obavještajni podaci ukazuju da oni trenutno ne žele da naprave oružje, ali da bi se to moglo promijeniti u trenutku”.

– Iran bi mogao da odluči… da je u stvari nuklearno odvraćanje tačno ono što mu je potrebno u kontekstu agresivnijeg Izraela i izgleda da se (bivši američki predsjednik Donald) Tramp vrati na vlast – rekao je Dejsi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu