Ministri finansija trebalo je u utorak da raspravljaju o prijedlogu zamrzavanja sredstava Mađarske iz kohezionih fondova u okviru mehanizma uslovljavanja koji može da zaustavi isplate iz budžeta EU državama članicama koje ne poštuju vladavinu prava.
Međutim, iza kulisa se mnogo toga dešava. Kako je otkrio dobro obaviješteni Politiko, najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njenom sporu sa Briselom oko kršenja vladavine prava.
Francuska i Njemačka, zajedno sa Italijom, predvode grupu od oko 12 vlada koje pozivaju Evropsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi evra za Budimpeštu, tvrdeći da je ta zemlja ostvarila veći napredak u antikorupcijskim merama nego što Brisel priznaje.
– Mađarske vlasti su napredovale, treba napomenuti. Preduzete su brojne reforme, iako se još uvijek očekuju dodatni elementi – rekao je anonimni francuski zvaničnik Politiku. Evropska komisija se sa ovim ne slaže.
– Imamo obaveze, imamo obećanja, ali to još nije urađeno – rekao je tada komesar EU za budžet Johanes Han, ali se na prošlonedjeljnom sastanku ambasadora EU Francuska i Njemačka nisu složile sa Komisijom.
Pod pritiskom Evropskog parlamenta, Komisija je predložila državama članicama, koje treba da donesu odluku do 19. decembra, da suspenduju 7,5 milijardi evra iz kohezionih fondova, koji bi Mađarskoj trebalo da budu isplaćeni u okviru budžeta za period od 2021 do 2027. S druge strane, komisija je odlučila da potvrdi mađarski nacionalni plan oporavka od pandemije kovid-19 (5,8 milijardi evra), ali sa 27 uslova koji uključuju 17 mjera za borbu protiv korupcije i reforme za unapređenje nezavisnosti pravosuđa.
Ali sada Francuzi, Nijemci i njihovi saveznici tvrde da vlada Viktora Orbana ispunjava 17 antikorupcijskih reformi koje je preduzela da izbegne zamrzavanje sredstava i da bi to trebalo da se odrazi na smanjenje udela zamrzavanja, koji je trenutno ekvivalentan 65 odsto kohezijskih sredstava. Od Komisije se traži da izvrši novu procjenu kako bi uključila reforme koje je Orbanova vlada uvela od tada, ali još nije jasno da li će EK to učiniti.
– Vidjećemo, zvanična odluka još nije donijeta – rekao je u ponedjeljak evropski komesar za ekonomiju Paolo Đentiloni.
Ova grupa zemalja takođe vjeruje da ako se ne sprovede nova procjena, možda neće postojati kvalifikovana većina u Evropskom savjetu za zamrzavanje sredstava. A ako se do 19. decembra ne donese odluka, proces sankcija bi se jednostavno okončao bez zamrzavanja sredstava, što bi se smatralo nepoželjnim s obzirom na to da je EU prvi put upotrijebila ovaj instrument da obuzda demokratsko nazadovanje u nekoj državi članici.
– To bi bila potpuna katastrofa – rekao je visoki diplomata EU.
U igri su i drugi razlozi: Mađarska stavlja veto na dvije ključne odluke – paket pomoći od 18 milijardi evra za Ukrajinu i minimalnu stopu poreza na dobit preduzeća od 15 odsto za multinacionalne kompanije, piše Jutarnji list. Ukrajinskoj vladi hitno je potreban paket pomoći kako bi uravnotežila svoj budžet, a EU je pod pritiskom Kijeva i Sjedinjenih Država da isporuče sredstva.
Unija je takođe bila među glavnim zagovornicima globalnog poreskog sporazuma i rizikuje da izgubi obraz ako se ne zaključi. Ali mekši stav Francuske i Njemačke će ih vjerovatno uvući u sukob sa drugom grupom zemalja, uključujući zemlje Beneluksa, Dansku, Švedsku i Letoniju, koje podržavaju čvrstu procenu Komisije da rizici od podmićivanja ostaju u Mađarskoj i da svih 7,5 milijardu evra treba blokirati.
Orban je zatražio da se izvrši revizija sankcija protiv Rusije, čime je podržao izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da sukob u Ukrajini na različite načine utiče na EU i SAD.
– Makron je u pravu jer troškovi ukrajinskog sukoba nisu isti sa obje strane Atlantika. Ukoliko želimo opstanak evropske privrede, moramo da ubrzano rešavamo energetsku krizu. Vrijeme je za ponovnu procenu sankcija – naglasio je Orban u poruci objavljenoj na Tviteru.
U međuvremenu, Orban tjera po starom i u petak optužio Brisel da želi da zamrzne novac namijenjen Mađarskoj „iz političkih razloga”, odnosno zbog politike Budimpešte prema migrantima i protivljenja sankcijama Rusiji zbog rata u Ukrajini. Sada ima podršku dvije glavne članice Unije, makar privremeno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu