Društvo

Čeka nas neizvjestan period: U drugu godinu pandemije korone ulazimo s DRASTIČNIM POGORŠANJEM

Epidemiološka situacija u Srpskoj eskalirala je u proteklih desetak dana, pa u drugu godinu borbe s korona virusom ulazimo sa zabrinjavajućim povećanjem broja novozaraženih i pacijenata koji, zbog teških formi bolesti, moraju na bolničko liječenje.

Čeka nas neizvjestan period: U drugu godinu pandemije korone ulazimo s DRASTIČNIM POGORŠANJEM
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da na liječenju u sve većoj mjeri završavaju mlađi ljudi, s prilično ozbiljnim kliničkim slikama, dok je na bolnicama pritisak da pregledaju i pruže pomoć svima kojima je ona potrebna.

Vlado Đajić, direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS, kaže da niko nije vjerovao da ćemo i danas, nakon godinu dana od prvog potvrđenog slučaja, pričati o koroni. Naglašava da je situacija zabrinjavajuća, zbog čega ova zdravstvena ustanova priprema i dodatne krevete za prijem pacijenata.

– Preporučio bih ljudima da u narednih deset dana maske nose i u kući, a posebno u kafićima i tržim centrima. Plašim se da nam se u naredne dvije sedmice neće desiti još jedan težak talas korone, zbog čega smo već pripremili 100 kreveta. Ljudi se sve češće sa kućnog liječenja vraćaju u bolnicu, zbog komplikacija bolesti – upozorava Đajić.

FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

U UKC RS do sada je pregledano oko 20.000 pacijenata, a na bolničkom liječenju je bilo oko 5.000 njih.

Najmlađi pacijent je imao godinu dana, a najstariji 95 godina.

Prvi pacijent s infekcijom SARS-CoV-2 hospitalizovan je u Klinici za infektivne bolesti 5. marta 2020. Tokom aprila i maja 2020, te u oktobru i novembru, dolazi do velikog porasta broja oboljelih i hospitalizovanih.

U Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane, zajedno s Klinikom za anesteziju i intenzivno liječenje, do sada je oko 800 pacijenta bilo na nekom od vidova respiratorne podrške, neivnazivne i invazivne. Najmlađi pacijent na respiratoru je imao samo 10 godina.

Pročitajte još

Od početka pandemije, u UKC RS je bilo 228 ljekara i 319 medicinskih sestara i tenhičara zaraženih koronom, a tri medicinska radnika preminula su od posljedica zaraze.

I Jela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, kaže da je u proteklih sedam do deset dana u Srpskoj došlo do pogoršanja epidemiološke situacije.

– Nažalost, imamo povećan broj pacijenata s teškim kliničkim slikama, te onih kojima je potreban neki vid respiratorne podrške – ističe Aćimovićeva.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Primjera radi, 24. februara u bolnicama je bilo 433, a 5. marta 579 osoba, ili za trećinu više. U ovom periodu, broj ljudi na respiratoru je sa 36 skočio na 65, što je za čak 80 odsto više.

Stručnjaci se plaše da bismo, ako se porast broja novozaraženih i hospitalizovanih nastavi ovim tempom, lako mogli da doživimo scenario iz novembra 2020, kada smo imali ubjedljivo najgoru epidemiološku situaciju.

Pročitajte još

U ovom mjesecu SARS-CoV-2 u RS potvrđen je kod čak 12.106 ljudi, što je 40 odsto od ukupnog broja zaraženih dotad, dok su bitku s kovidom izgubile 632 osobe, ili čak 59 odsto od ukupnog broja preminulih za skoro devet mjeseci. Na respiratorima je bilo i po 70 ljudi.

Početkom ove godine došlo je do stabilizacije, ali epidemija se proteklih dana opet razbuktala, tako da će, po svemu sudeći, i ova godina proći u njenom znaku.

U Srpskoj je sve krenulo 5. marta 2020, kada su nadležne zdravstvene institucije zakazale pres konferenciju na kojoj su javnost obavijestile o prvom pozitivnom slučaju. Riječ je o  našem čovjeku koji radi u Italiji i koji se tamo zarazio, a zaraženo je i njegovo dijete koje pohađa OŠ „Branko Ćopić“, u kojoj je odmah obustavljena nastava.

FOTO: NATAŠA TELEBAK/RAS SRBIJA
FOTO: NATAŠA TELEBAK/RAS SRBIJA

Ovo je, praktično, bila klica prvog klastera u RS koji nas je sve zabrinuo, a da nismo ni bili svjesni šta nas sve čeka u danima i mjesecima koji slijede.

Od 5. marta lani do 5. marta 2021. kovid je u Srpskoj odnio 2.277 života, a koronom je zaraženo 44.286 građana.

Pročitajte još

Nakon prvog, u RS su veoma brzo krenuli da se niži novi slučajevi zaraze, da bi se s prvom žrtvom kovida suočili 28. marta.

U međuvremenu, tačnije 21. marta, uveden je policijski čas, a sedam dana nakon toga proglašeno je i vanredno stanje čiji su početak, između ostalog, obilježile i nezapamćene gužve u marketima, pa su najupečatljivije scene iz tog perioda bili redovi ispred prodavnica, apoteka i banaka.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, zatvoreni su vrtići, škole, fakulteti, ugostiteljski objekti, frizerski saloni. U svakom preduzeću gdje je to bilo moguće, organizovan je rad od kuće, djeca su učila onlajn, na javnim mjestima striktno su morale da se poštuju preventivne mjere.

FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILKICA MILOJEVIĆ/RAS SRBIJA

Sve to imalo je za cilj samo jedno-maksimalno spriječiti širenje korone i sačuvati što više života, dok je sve ostalo moglo i moralo da sačeka.

Po stabilizaciji epidemiološke situacije, 13. maja uslijedilo je postepeno otvaranje, a vanredno stanje, koje je proglašeno 28. marta, ukinuto je 21. maja.

Pročitajte još

S ciljem ublažavanja štetnih posljedica korona virusa na privredu, Vlada RS je za poslovne subjekte koji nisu radili u martu, aprilu i maju uplati minimalnu platu i doprinose za april, te poreze i doprinose za mart i maj.

Kada se podvuče crta, može se reći da je Srpska dobro odgovorila na izazove koje je pred nju postavila epidemija korona virusa, ali je činjenica da ćemo štete najveće pošasti današnjice još dugo sabirati.

Dr Nenad Stevandić, šef Tima za praćenje mjera Republičkog štaba za vanredne situacije, kaže da je Srpska, čak i u poređenju s dosta razvijenijim i bogatijim zemljama, odlično odgovorila na epidemiju.

– Napravili smo neviđene rezultate u pogledu organizacije, prevencije, pravljenja novih kapaciteta za liječenje. Prvi smo u regionu pribjegli mjerama koje su za cilj imale suzbijanje zaraze – kaže Stevandić za Srpskainfo.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Dodaje da su najveći utisak na njega i ostale medicinare ostavile tragične sudbine kolega koje su izgubili.

– Veliki broj njih učestvovao je u spasavanju mnogih života, a onda su i sami bili žrtve korone. Umirali su i drugi, svaki život je jednako vrijedan, a vidjeli smo mnogo tragičnih sudbina. Davali smo sve od sebe da pomognemo i spasemo što više ljudi – naglašava Stevandić.

Pročitajte još

 Dr Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti u UKC RS, ističe da su, kada se korona pojavila u Italiji, u ovoj zdravstvenoj ustanovi bili sigurni da ćemo se i mi suočiti s njom.

– Ono što nismo znali jeste kad će se to desiti i kojih će razmjera da bude. Tada nismo znali da će ova epidemija u potpunosti obilježiti 2020. i da će se odraziti ne samo na funkcionisanje zdravstvenog sistema, nego na sve pore društva – ističe Verhazova za Srpskainfo.

Naglašava da je riječ o bolesti koja se brzo širi i koja se svakome može desiti.

– Riječ je o bolesti za koju nema lijeka i za koju, u početku, nije bilo  vakcine, o bolesti od koje su ljudi umirali, a umiru i danas. Podsjetila bih da je od kovida, između ostalih, preminuo i ljekar iz Vuhana, koji je upozoravao da se radi o novom virusu – kaže Verhazova.

Prema njenim riječima, kada je započela epidemija bolesti o kojoj se nije mnogo do tada znalo, a poznato je da je infektivna i da od nje obolijevaju svi, bilo je važno ohrabriti zdravstvene radnike i podići moral.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Jedan od izazova bio je i korištenje zaštitne opreme, što je u početku bilo teško, ali smo vremenom naučili kako da se pravilno obučemo ili svučemo. To je na početku išlo prilično sporo, ali smo se izvještili i prestali da tu opremu primjećujemo. Ali, činjenica je da je rad s takvom opremom jako zahtjevan, jer vam je vruće, veoma brzo dehidrirate, imate različita ograničenja. Radite pod vizirima i naočarama, vidno polje vam je ograničeno, nosite dva para rukavica. Prije ulaska u odjeljenja za izolaciju morate da se pripremite i fizički i psihički – opisuje Verhazova.

Naglašava da je za zdravstvenog radnika najteže kada liječi svog kolegu, prijatelja, člana porodice. 

– Od početka smo znali da će se desiti da oboli neko od ljekara, medicinskih sestara, pomoćnog osoblja. Svakako je teško saznanje da se bolest razvija u nepovoljnom  smjeru kod pacijenata s kojim ste kolega, prijatelj ili u porodičnim vezama. Tada su emocije posebno naglašene. Neki među njima su, nažalost, izgubili bitku s kovidom. To su jako stresne situacije – ističe dr Verhaz.

Struka je stava da ovu pandemiju mogu da zaustave jedino vakcine, te da građani, uprkos raznim teorijama zavjere, ne treba da imaju otpor prema imunizaciji protiv korona virusa.

Podsjetimo, u RS prva količinu od 2.000 doza “Sputnjika V” stigla početkom februara. Njima je, kao prioritetna grupa, vakcinisano 1.000 zdravstvenih radnika koji rade u kovid odjeljenjima i koji su najviše izloženi korona virusu.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Još 20.000 doza ruske vakcine, predviđenih za vakcinaciju isto toliko osoba, dobili smo 1. marta. Riječ je o prvoj kompomenti vakcine „Sputnjik V“, dok bi doze za revakcinaciju trebalo da stignu naredne sedmice. Ove vakcine su namijenjene zdravstvenim radnicima i za staračke domove u Srpskoj.

Premijer RS Radovan Višković poručio je da do kraja marta očekujemo još jednu isporuku od 100.000 doza, te da će Srpska vakcine sukcesivno nabavljati.

BiH iz Kovaks mehanizma još nije dobila ništa, a uplaćeno je više 1,2 miliona „Fajzer“ vakcina.

Veliki trošak po zdravstvo

Liječenje oboljelih od korona virusa, nabavka zaštitne opreme, medicinskih sredstava i sredstava za održavanje higijene, od početka pandemije, pa do kraja prošle godine, Srpsku su koštali oko 80 miliona KM.

Najveća ekspanzija pacijenata zabilježena je u novembru, kada se u bolnicama liječilo 2.500 pacijenata, a procijenjeni trošak do kraja 2020. godine, kada je u pitanju bolničko liječenje oboljelih od korone, iznosili su oko 30 miliona KM. Za pacijente koji zahtijevaju povremenu upotrebu kiseoničke maske i klasifikuju se kao pacijenti s težom kliničkom slikom, epizoda liječenja košta 2.270 KM, a za pacijente s najblažom kliničkom slikom 1.260 KM.

Nabavka zaštitne opreme i medicinskih sredstava, kao i sredstava za održavanje higijene, u pomenutom periodu koštala je oko 50 miliona KM.