Međutim, akteri se ni nakon 25 godina ne slažu oko odgovora na pitanje da li je za to kriv dejtonski Ustav ili njegove kasnije izmjene, manje voljom tri naroda, a više silom visokih predstavnika.
Dok bošnjački političari za zastoje uvijek krive „separatističke“ namjere Republike Srpske, potajno se nadajući unitarnoj BiH u kojoj bi vladali oni, kao najbrojniji narod, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik godinama ponavlja da se BiH neće održati ako se ne vratimo na izvorne principe Dejtona i bazičnog konsenzusa unutar naroda koji tu žive.
– Sporazum je urušen, jer su ga razgradili visoki predstavnici koji su imali mandat da ga štite – ponovio je Dodik za „Politiku“.
On je napomenuo da se Savjet za sprovođenje mira (PIK) nigdje ne pominje u Dejtonskom sporazumu, dao je visokom predstavniku takozvana bonska ovlaštenja, nakon čega su nametnute brojne institucije, sud, tužilaštvo, obavještajna služba, dok Savjet ministara pokušavaju da pretvore u vladu.
Dodao je da Ustavom nije predviđena ni vojska, pravosuđe, indirektni porezi, što je „oteto od Republike Srpske“.
Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski sličnog je mišljenja. Sitarski za Srpskainfo kaže da su temelji Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH dobri, jer omogućavaju funkcionisanje pluralne demokratske države, kakva je BiH trebalo da bude.
– Ona je pluralna svakako. Ali, demokratija primjerena takvom društvu, koja mora svakako da bude federalistički-konsocijacijska, što i jeste zapisano u temeljima dejtonskog Ustava, ona nažalost ne funkcioniše. Upravo zbog osporavanja samih temeljnih načela Ustava. Najapsurdnije je to što načela Ustava, prije svega konstitutivnost i jednakopravnost konstitutivnih naroda, osporavaju upravo oni koji se najviše kunu u BiH. Nažalost, u tome su imali i podršku nekih vrlo moćnih međunarodnih faktora. Upravo su oni, prije svega u liku visokog predstavnika Volfganga Petriča, sistemski poremetili originalan dejtonski Ustav i to upravo na štetu federacijskih i konsocijacijskih načela amandmanima iz 2002. I sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko je konkretnim operativnim potezima još više dolivao ulje na vatru, konkretno tako što je omogućio svojim arbitražnim odlukama uspostavljanje vlade platforme u FBiH koja nije imala podršku predstavnika Hrvata – ocjenjuje Sitarski.
Istina, dodaje on, i u samom izvornom Dejtonu ima nekih stvari koje bi trebalo prevazići, kao što je način izbora članova Predsjedništva BiH.
– Dejtonskom ustavotvorcu vjerovatno nije palo na pamet da bi neko mogao da uradi ono što je uradio Željko Komšić 2006, 2010. i 2018, tako da predstavnik Hrvata u Predsjedništvu bude izabran glasovima Bošnjaka. Dakle, treba izvorno slovo Ustava donekle prilagoditi, da se osigura legitimno predstavljanje naroda u onim organima koji su tome namijenjeni – zaključuje Sitarski.
Profesor ustavnog prava i jedan od učesnika pregovora u Dejtonu prije 25 godina Radomir Lukić rekao je Srni da je BiH u pogledu primjene ovog sporazuma danas upravo tamo gdje treba i uopšte može da bude – državna zajednica dva entiteta i tri konstitutivne nacije, te poručio da BiH mogu da očuvaju samo njeni narodi, entiteti i državljani, a ne visoki predstavnik i troje sudija stranih državljana u Ustavnom sudu BiH.
Lukić je istakao da je ideja o unitarnoj BiH s većinskom demokratijom „opasna, tačnije pogubna varka, koja vodi u nove sukobe i nestanak BiH“. On je dodao da su problemi koji u FBiH postoje između Hrvata i Bošnjaka problemi te federalne jedinice, ne i RS, i da se mogu riješiti izmenama Izbornog zakona BiH.
Prema njegovim riječima, Ustav BiH je doživio provjeru vremena i pokazao da je prilagođen istoriji, sastavu, sadašnjosti i budućnosti BiH.
Podsjećamo, danas se obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu