Politika

IMOVINA IZVAN GRANICA Gdje Republika Srpska posjeduje 250 nekretnina

Republika Srpska van svojih granica posjeduje najmanje 250 nekretnina.

Investiciono razvojna banka Republike Srpske
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Konkretno, u nadležnosti Fonda za nekretnine i potraživanja u vlasništvu Republike Srpske a.d. Banjaluka, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS, su nekretnine i potraživanja preduzeća iz člana 15. Zakona o početnom bilansu stanja u postupku privatizacije državnog kapitala u preduzećima.

Odnosno nepokretna imovina pravnih lica koja se nalazi van teritorije Republike Srpske i koja nije bila predmet privatizacije.

U registru nekretnina Fonda su nekretnine (imovina iz pasivnog podbilansa) po državama i po namjeni i to:

Federacija Bosne i Hercegovine (97 nekretnina)

-Poslovni prostor 60

-Zemljište 2

-Ostalo 35.

Republika Hrvatska (42 nekretnine, od čega je Vlada Republike Srpske donijela četiri Odluke o prenosu imovine na Republiku Srpsku/Fond)

-Poslovni prostor 18

-Zemljište 1

-Ostalo 23.

Republika Srbija (97 nekretnina, od čega je Vlada RS donijela jednu Odluku o prenosu imovine na Republiku Srpsku)

-Poslovni prostor 95

-Zemljište 1

-Ostalo 1.

Republika Crna Gora (13 nekretnina, od čega je Vlada donijela jednu Odluku o prenosu imovine na Republiku Srpsku)

-Poslovni prostor 9

-Ostalo 4.

Republika Slovenija (1 nekretnina, od čega je Vlada donijela jednu Odluku o prenosu imovine)

-Ostalo 1.

Slijedom navedenog u nadležnosti Fonda su nekretnine koje su preduzeća imala ili imaju na području drugih republika bivše SFRJ i Federacije BiH, koje su iskazane u pasivnom podbilansu preduzeća prilikom izrade Programa privatizacije državnog kapitala.

Zora Vidović
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Sva državna preduzeća prije provođenja postupka privatizacije državnog kapitala, bila su obavezna da sačine Program privatizacije u skladu sa Zakonom o početnom bilansu stanja u postupku privatizacije državnog kapitala u preduzećima i istim je nedvosmisleno definisano šta se iskazuje u aktivnom, pasivnom i neutralnom podbilansu, a sve i kad se ova imovina iskaže u aktivnom podbilansu ne može se smatrati aktivom preduzeća, već isključivo imovinom iz pasivnog podbilansa – navodi se u odgovoru ministra finansija RS Zore Vidović na poslaničko pitanje Tanje Vukomanović.

“Najveći problem nepostojanje sporazuma”

Prema riječima Vidovićeve, Zakon o imovini i potraživanjima kojima upravlja Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima Republike Srpske propisao je obavezu pravnih lica/lica ovlaštenih za zastupanje da pruže svu neophodnu asistenciju Fondu.

– Međutim, u mnogim preduzećima su vođeni i davno okončani likvidacioni i stečajni postupci, te su ista brisana iz sudskih registara, dok sudski i upravni postupci traju godinama, ali ono što je svakako najveći problem u rješavanju statusa predmetnih nekretnina jeste nepostojanje bilateralnih sporazuma između bivših republika SFRJ. Sa određenim pravom na ovoj imovini u javnim registrima van BiH upisana su preduzeća koja su imovinu iskazala u pasivnom podbilansu ili treća lica, ali nije upisana RS. Nekretnine se tek po sticanju uslova aktom Vlade prenose na Republiku Srpsku ili Fond, i dosad je, u odnosu na broj nekretnina, donesen mali broj odluka, čiji je jedan dio vremenom u potpunosti realizovan, te je izvršena prodaja nekretnina – navodi Vidovićeva.

Kako je Srpskainfo pisala još 2018. Vlada je na Srpsku prenijela suvlasnički udio od 3,53 odsto rudnika „Miljevina“ u hotelu „Đuro Salaj“ u hrvatskom Gradcu, te odmaralište u Biogradu na moru i odmarališta u Rogaškoj Slatini u Sloveniji, koja su nekada bila u vlasništvu RŽR „Ljubija“ Prijedor.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Na Srpsku je upisan stan koji se koristio kao poslovni prostor u Beogradu i kuća u Malom Lošinju u Hrvatskoj, koji su bili u sastavu Rafinerije nafte Brod, kao i dva odmarališta u Lukoranu, na ostrvu Ugljan i odmarališta u Bristu, u Hrvatskoj.

Pročitajte još

Takođe, Vlada RS je u to vrijeme dala saglasnosti za prodaju putem stečaja skladišta u Beogradu, polovine trosobnog stana u Zagrebu i dijelova poslovnih prostorija preduzeća „Bilećanka“ u Skoplju. Na isti način Vlada je odobrila prodaju poslovnog prostora u Ljubljani i odmarališta u Biogradu na moru, preduzeća FAM „Jelšingrad“.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Prema tadašnjim podacima IRB, sve te nekretnine su devastirana odmarališta (od kojih je jedna zgrada renovirana sredstvima zakupca), poslovni prostor, skladište, garaža.

Međutim, sigurno je da je to samo dio višemilionske imovine koju su nekadašnja društva preduzeća posjedovala u republikama bivše SFRJ. Sva ta imovina kojom nisu mogli raspolagati morala je da bude upisana u pasivni podbilans prilikom izrade programa privatizacije u RS, odnosno nije smjela da bude prodata. Nakon toga je Vlada imovinu svojim odlukama prenosila na RS. Ali, očigledno je da to nisu uradila sva preduzeća.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu