Biznis

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom

Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice blago porasle, drugu sedmicu zaredom, a trgovalo se oprezno zbog nesigurnosti na svjetskim berzama nakon što je Bijela kuća najavila carine na uvoz kineskih proizvoda.

Cijene nafte blago porasle drugu sedmicu zaredom
FOTO: VESNA LALIĆ/RAS SRBIJA

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je porasla 1,1 odsto, na 66,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 odsto na 62,35 dolara.

U prvom dijelu sedmice cijene nafte su bile pod pritiskom zbog nesigurnosti na svjetskim berzama nakon poruka iz Bijele kuće da se razmatra uvođenje carina na uvoz određenih kineskih proizvoda u SAD.

To podržava strahovanja ulagača od protivmjera i trgovinskog rata, što bi narušilo globalno trgovanje, piše Fena.

Oprez ulagača posljedica je, takođe, procjena da bi rast ponude nafte u ovoj godini mogao premašiti rast potražnje.

Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je u februaru ponuda u svijetu porasla za 700 hiljada barela dnevno u odnosu na isti period prošle godine, na ukupno 97,9 milijuna barela dnevno.

Procjenjuje se, takođe, da će ponuda nezavisnih proizvođača predvođenih SAD ove godine porasti za 1,8 miliona barela dnevno, dvostruko snažnije nego lani.

Potražnja bi, pak, po procjenama IEA, trebala ove godine porasti za 1,5 miliona barela dnevno, a procjenjuje se i da su u januaru, prvi put nakon šest mjeseci, komercijalne zalihe u razvijenim zemljama porasle.

OPEC i grupa nezavisnih proizvođača smanjili su od početka prošle godine proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi se smanjili viškovi i nivo globalnih zaliha. Taj dogovor OPEC trebao bi trajati do kraja ove godine.

Njihova nastojanja potkopava veća proizvodnja u SAD, koja bi ove godine, prema procjenama, trebala dosegnuti rekordnih 11 milijuna barela dnevno.

A na rast proizvodnje u SAD ukazuju i podaci firme “Baker Hughes”, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD prošle sedmice porastao za njih četiri, na ukupno 800, što je već sedmi rast tog broja u posljednjih osam sedmica.

U istom periodu lani bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

A to, pak, umanjuje uticaj smanjene proizvodnje OPEC na cijene “crnog zlata”, prenosi SEEbiz.

(Fena)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu