Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na
Link je kopiran

CIJENE ORUŽJA NA CRNOM TRŽIŠTU BIH Pištolj 300, kalašnjikov 400 KM

Hronika
Autor:

Foto: MUP RS/RAS Srbija

Ilustracija

Najveći bezbjednosni problem u Bosni i Hecregovini nije migrantska kriza, ni potencijalni terorizam i slične prijetnje, već prisustvo ogromnih količina nelegalnog oružja, kaže u svojoj analizi za Klix.ba Safet Mušić, nezavisni analitičar i ekspert za sigurnosna pitanja.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) još iz 2010. godine, u BiH blizu 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje.  Taj broj je vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja, tako da je krajnja procjena da u BiH ima blizu 750.000 komada nelegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju bezbjednosti svih građana. Tako da se može reći da jedna petina, odnosno svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje, piše Klix.ba.

Kako navodi oružje u BiH je dostupno po niskim cijenama

– Cijena oružja na ilegalnom tržištu je posljednjih godina u blagom padu, ali i dalje ostaje činjenica da se u BiH mogu nabaviti skoro sve vrste lakog oružja, odnosno sve vrste vojnog oružja. Cijena oružja ovisi o potražnji na crnom tržištu pa je tako u periodu krize na Kosovu, zatim na Bliskom Istoku, odnosno intenziviranjem obračuna među kriminalnim bandama u nekim evropskim državama, npr. u Švedskoj, cijena oružja bila povećana. Prema nekim informacijama, na ilegalnom tržištu u BiH je, osim pištolja i pušaka, moguće nabaviti protivoklopno i lako protivavionsko naoružanje, što je potvrđeno prilikom policijskih zapljena. Tako se trenutno pištolji starije proizvodnje mogu nabaviti već od 300 KM, dok se poluautomatske puške mogu nabaviti po cijeni od 400 KM, automatske puške po cijeni od 350 KM pa do 800 KM, ovisno o modelu i očuvanosti. Najpopularniji pištolj na ilegalnom tržištu u regionu je još uvijek pištolj M-57, tzv. “tetejac”, iako se proizvodi od 1960. godine, još uvijek je u operativnoj upotrebi – kaže Safet Mušić

Takođe, bezbjednosni rizik je i činjenica o određenom broju povratnika sa stranih ratišta, kao što su sirijsko-iračko ratište, ukrajinsko i libijsko ratište i druga krizna žarišta u svijetu.

– Oni su obučeni da koriste sve vrste oružja, a takođe su pod stalnim pritiskom ratnih trauma, naviknuti su na oružane akcije te po povratku u matične države nastavljaju s onim što jedino znaju raditi. Tako da su neki od njih unajmljivani za likvidacije pripadnika suprotstavljenih narkokartela ili mafijaških grupa u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za likvidacije pripadnika. Nelegalno oružje se koristi u gotovo svim obilicima teškog kriminaliteta, ubistvima, pljačkama, razbojništvima, prepadima i sl., ono što zabrinjava cjelokupno društvo je porast upotrebe oružja u slučajevima nasilja u porodici i rodnog nasilja. Nerijekto i maloljetnici posežu za upotrebom vatrenog oružja, što je dodatni razlog za reagovanje cjelokupnog društva sa svojim mehanizmima, u čemu značajan doprinos, osim represivnih mehanizama, može dati i civilno društvo – smatra Mušić.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO