Čini mi se da je realan termin da u narednih sedam dana, a najkasnije da sljedeće sedmice usaglasimo tri zakona: Zakon o sudu, Zakon o sprečavanju pranja novca je formalno završio svoj put i ne diramo ga više, drugi zakon je Zakon o sukobu interesa i treći je izborni zakon – kazao je Čović i time na određeni način izazvao pometnju u javnom razumijevanju političkih procesa.
Kako je to više puta naglašeno iz Evropske unije, uključujući i Generalnu direktorku za Evropu pri Službi EU za vanjske poslove Angelinu Ajhrost za otvaranje pregovora potrebna su tri zakona: Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima, te zaključivanje sporazuma sa Frontexom.
Čović je sinoć učinio zamjenu kazavši, otpisavši kao završen Zakon o sprečavanju pranja novca, iako još uvijek nije usvojen, a ubacivši u priču Izborni zakon i to onda nazavši usvajanjem tri zakona.
– Što se tiče izbornog zakona, na tragu onog što razgovaramo dugo vremena, od početka našeg zajedničkog rada, sporazuma koji smo potpisali. Izborni zakon je stavljen kao zakon koji se treba riješiti u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na nivou entiteta. Taj rok je bio 10. mjesec. Razgovori koje smo vodili doticali su se tri elementa izbornog zakona. Integritet izbornog procesa, da ne raspravljamo o terminu to su kojekakve tehničke izmjene koje mogu biti široke, drugi dio je izbor članova predsjedništva BiH i treći dio je izmjena koja se tiče Centralne izborne komisije. Paralelno jedno, drugo, treće, to nisu sveobuhvatne izmjene – kazao je Čović.
Treba istaći, da je ranije državni parlamentarac Predrag Kojović iz Naše stranke kazao da za njega postoje samo tri zakona koja se tiču otvaranja pregovora sa Evropskom unijom.
Takođe, Čovićev stav nije u skladu sa porukama koje su dolazile sa Zapada prije svega iz Ambasade SAD i OHR.
– SAD snažno podržavaju napore političkih lidera u zemlji da postignu kompromise neophodne za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom na način koji ga dovodi u skladu sa presudama ECHR. Međutim, izmjenama Izbornog zakona BiH to nije moguće učiniti. Potrebni su ustavni amandmani – poručili su krajem januara iz američke ambasade.
Slične poruke su dolazile i iz OHR, koji je poručio da se tehničke mjera izbornog integriteta ne trebaju miješati sa implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku.
Čović je sinoć kazao da dok ne budu se mogle implementirati odluke Suda u Strazburu i Ustavnog suda on insistira da se riješi pitanje izbora članova Predsjedništva.
– Model koji smo prihvatili prije 15-20 dana u Mostaru prijateljima iz “Trojke” je po meni i njima bio korektan. Želimo da primijenimo i sve odluke suda u Strazburu, za to nam treba izmjena Ustava, za to nam ostaje samo ovo da privremeno za sljedeće izbore uradimo ovakvu izmjenu. Svi se slažemo da ne možemo dopustit da bošnjački narod bira hrvatskog člana. Idemo zaštiti za sljedeće izbore da ne može biti takvog pristupa određenih politika. Kako je prijedlog vrlo jednostavan, mislim da se mijenja samo dio koji se odnosi na hrvatskog člana sa dodatnim uslovima. To nije sveoubuhvatna izmjena – kazao je Čović, piše Klix.
Dakle, Čović je i nakon što je pretrpio kritike vezane za Južnu interkonekciju nastavio da prkosi porukama iz SAD, ali konačno pitanje je da li će partneri iz “Trojke” pasti na spinove koje plasira HDZ i pristati da uz “suvo izgori i sirovo”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu