Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

CRNO NAM SE PIŠE Odlaze mladi radnici i stručnjaci, ostaju siromašni penzioneri

Društvo
Autor:

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Godišnje se, prema najnovijim procjenama, iz BiH iseljava oko 20.000 uglavnom mladih i talentovanih ljudi, dok u zemlji ostaju uglavnom penzioneri i trajno nezaposleni.

I prirodni priraštaj je u padu, a ovakva demografska slika je pogubna po ekonomsku budućnost, kako u RS, tako i na nivou cijele BiH, upozoravaju ekonomisti.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, ocjenjuje da nam se crno piše, ukoliko se hitno ne preduzmu ozbiljne i temeljite mjere.

– Isitna je da smo zakasnili, ali odustajti ne smijemo. Još uvijek ima povratka, naravno, pod uslovom da znamo odabrati put – kaže Grabovac.

Šta je problem? Ne znamo

Podseća da su u istoriji narodi i države prolazili i kroz teža iskušenja, ali su ipak opstajali, navodeći kao primjer domgrafsku katastrofu kroz koju je prošla Srbija početkom 20. vijeka, nakon niza ratova.

– Ipak, danas su okolnosti drugačije i traže drugačija rješenja, od onih kojima nas uči istorija. Ali, da bismo znali šta je rješenje, moramo prvo pouzdano znati koji su uzroci masovnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva. Mi to ne znamo. Mi samo nagađamo da ljudi odlaze zbog malih plata, opšte nesigurnosti, političke klime – kaže Grabovac i dodaje da su prije bilo kakvih konkretnih koraka neophodna temeljna demografska i ekonomska istraživanja.

I bez istraživanja problemi su vidljivi, kako u zvaničnim statistikama, tako i u svakodnevnom životu. Poslodavci muku muče da nađu adekvatne radnike, fakulteti u RS su poluprazni, a penzioni sistem već sada posustaje i sve se više oslanja na sredstva iz budžeta RS. U svakodnevnom životu građnima RS je sve teže naći majstora za kućne popravke, njegovatelja za stare i nemoćne, pa čak i kvalitetnog ljekara.

Demografi već odavno upozoravaju na starenje stanovništva, loš kvalitet života i nizak stepen obrazovanja u RS, što su, tvrde, uz odliv stanovništva ključni problemi.

Demograf Stevo Pašalić je u ranijoj izjavi upozorio da je  krajnje vrijeme, da se umjesto pukog prebrojavanja i kvantiteta, povede računa i o kvalitetu stanovništva u RS.

– Mahanje brojevima i kuknjava u stilu “sve nas je manje”, samo skreće pažnju sa ključnih probelma. Problem je što na naše univerzitete upisujemo loše studente, a najbolji odlaze. Problem je nizak indeks obrazovanosti, vitalnosti, i iskorištenosti radne snage. Stanovništvo nam rapidno stari. Dakle, nama ne treba puka brojnost, treba nam kvalitet ljudskih resursa, koji može da gura Republiku Srpsku ka održivom razvoju – rekao je Pašalić dodajući da je RS sa oko 47 stanovnika po kvadratnom kilometru, po gustiti naseljenosti na granici optimuma.

Foto: UNIBL

Problem je, međutim, neravnomjerna naseljenost u RS, pa tako u Semberiji živi oko 100 stanovika po kvadratnom kilometru, dok je Hercegovina skoro pusta. Opština Kalinovik ima svega četiri stanovnika po kvadratnom kilometru.

Ekonomista Predrag Duduković je dodao da je bitno je koliko imamo radno sposobnog stanovništva, koliko je to radno sposobno stanovništvo kvalifikovano i da li su te kvalifikacije adekvatne potrebama tržišta rada.

Novaca ima, vremena nema

Saša Grabovac smatra da će za pet do deset godina situacija biti još gora, ali da mjere za povećanje nataliteta i konsolidaciju tržišta radne snage traže mnogo novaca, vremena i istrajnosti.

– Novca još uvijek ima, i u budžetima i na privatnim računima i možda je baš sada prilika da se za oporavak iskoristi zainteresovanost poslodavaca, koji su spremni da povećaju plate i preduzmu druge mjere, kako bi zadržali kvalifikovane radnike – kaže Grabovac.

Dodaje da su poslodavci spremni za akciju kako bi zaštitili svoje interese, jer im, ukoliko ne riješe problem sa radnom snagom, slijede otkazivanja ugovora ili čak zatvaranje preduzeća.

On odaje da ionako tešku situaciju dodatno komplikuju neiskreni i često kontroverzni odnosni među socijalnim partnerima u RS.

– Vlada RS je nekad u “koaliciji” sa poslodavcima, nekad sa sindikatima. Rijetko se dešava da svi zajedno traže rješenje, a da pri tom sindikat vodi računa o interesima radnika, poslodavci o interesu privrednika, a vlast o interesu građana RS – kaže Grabovac.

Uvoz radnika iz Moldavije kao privremena mjera

Saša Grabovac kaže da bi i uvoz radne snage, na primjer iz Moldavije ili istočih zemalja, mogao poslužiti kao kratkoročno rješenje, odnosno kao most ka trajnom rješenju problema, ali pod uslovom da znamo šta je krajnji cilj.

– Niko iz inostranstva neće izabrati BiH kao trjano rešenje za sebe i svoju porodicu, ali tim radnicima bi BiH mogla biti stanica na putu ka Evropskoj uniji. Našim privrednicima to bi istovremeno mogao biti privremeni spas za njihove poslove, dok se ne stvore uslovi, koji će domaće radnike odvratiti od iseljavanja i zadržati kod kuće – kaže Grabovac.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO