
Radnička klasa
Savez sindikata Republike Srpske proveo je istraživanje o uslovima rada i života radnika, visini primanja, kao i o dostojanstvenoj plati i dobio porazne rezultate.

Savez sindikata Republike Srpske proveo je istraživanje o uslovima rada i života radnika, visini primanja, kao i o dostojanstvenoj plati i dobio porazne rezultate.

Surova realnost radničke klase u Republici Srpskoj ponovo je ogoljena povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada koji se obilježava 7. oktobra.

Broj zahtjeva za radne vize za medicinske sestre i tehničare u njemačkoj ambasadi pao je sa 85 u junu prošle godine na 15 u junu ove godine, tvrdi Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske.

Svi u Republici Srpskoj, od penzionera, boraca, đaka i studenata pa do javnih institucija, žive od novca koji stvara radnik u privredi, a on je i dalje stavljen u drugi plan i o njemu se najmanje priča.

Njemačka građevinska industrija upozorila je da bi do kraja godine mogla da ostane bez 8.000 radnika ako savezna vlada od 1. januara 2027. prepolovi godišnju kvotu za vize u okviru takozvanog Pravila za Zapadni Balkan, sa sadašnjih 50.000 na 25.000 osoba.

Licencirani knjigovođa iz Banjaluke ima platu od, za mnoge nedostižnih, 3.000 KM. Ipak, nije mu odobren stambeni kredit. Što se banke tiče, on zarađuje 1.100 KM mjesečno. Skoro dvije trećine plate poslodavac mu daje u koverti.

Sezona godišnjih odmora je upravo završila, ali neki radnici u Republici Srpskoj mogu samo da sanjaju odmor od, po zakonu minimalnih, 20 radnih dana.

Nakon što su potpisani novi posebni kolektivni ugovori za zaposlene u organima uprave Republike Srpske, jaz u pravima i uslovima rada između javnog i privatnog sektora ponovo je došao u žižu javnosti.

Ima li u ovoj zemlji radnika, ljudi koji žive od plate i pune budžete i fondove? Ako je suditi po karakteru predizborne kampanje, takvih je u BiH i Republici Srpskoj malo i oni su većini političara zadnja rupa na svirali.

Dok se Republika Srpska bavi predizbornom kampanjom, ispod radara je prošla jedna sudbinska vijest, kojom se pretendenti na vlast nisu mnogo bavili: po prvi put u istoriji Srpske, broj penzionera je veći od broja zaposlenih radnika.

Poslodavci u Srbiji su u avgustu, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), tražili 13.133 radnika, a najtraženiji su bili bravari, za koje je oglašeno 687 slobodnih radnih mjesta.

Rad sa nepunim radnim vremenom u Njemačkoj cvjeta, dok se zaposlenost sa punim radnim vremenom smanjuje – tržište rada se mijenja.

U teškoj nesreći na gradilištu autoputa A1 kod Zenice poginula su dva radnika, a treći je prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica.

Najveće iznenađenje analize jeste činjenica da su njemački zaposleni sa punim radnim vremenom tek na šestom mjestu po visini medijalne zarade, dok zaposleni iz čak pet stranih država zarađuju znatno više od domaćih radnika.

Građevinsko tržište u RS i dalje ima posla i potražnje, ali investicije se sve više usporavaju zbog nedostatka radne snage, rasta cijene rada i troškova gradnje, dok dodatni pritisak predstavljaju i ograničene kvote za angažovanje stranih radnika, te spore administrativne procedure, što potvrđuju i podaci o padu broja izdatih građevinskih dozvola.

Ministarstvu privrede i preduzetništva Republike Srpske do sada je u elektronskoj formi dostavljen 231 zahtjev privrednika za podsticaj za povećanje plate, koji obuhvata 5.737 radnika.

Gradska vlada Ciriha odobrila je okvir za pilot-projekte sa radnom sedmicom od 35 sati, u odnosu na sadašnjih 42 sata, ali još nije odlučila koje će odjeljenje učestvovati u projektu.

Poslodavci u Republici Srpskoj sve više traže nove radnike, za sedam mjeseci republičkom Zavodu za zapošljavanje prijavili su da im nedostaje 6.553 zaposlenih, što je za 1.019 lica ili 18,4 odsto više nego u istom periodu lani.

Podne. Asfalt gori. Vazduh stoji, a predaha nema. Dok se građanima preporučuje da se, kad god mogu, sklone u hladovinu i rashlađene prostorije, da izbjegavaju sunce i veće fizičke napore, na ulicama i gradilištima slika drugačija.

Broj zaposlenih koji uplaćuju doprinose u Republici Srpskoj tek neznatno premašuje broj korisnika penzija, pokazuju najnoviji podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a ta tanka linija svake godine postaje sve tanja.