Čak 96 odsto fišing napada dolazi putem e-pošte, a samo tokom protekle godine, broj napada u svetu uvećan je i do 400 odsto. Meta hakera mogu biti pristupne šifre, registarske oznake ličnih dokumenata ili bankovni podaci žrtava, kojima pristupaju sa lažnih adresa. Ključna komponenta sajber bezbjednosti u slučaju fišinga, jeste prepoznavanje znakova upozorenja na maliciozne namjere pošiljaoca poruke.
Možda ne pretpostavljate da su vaši lični podaci od interesa hakerima, ali im ustupanjem informacija o svom datumu rođenja, kućnoj adresi, detaljima kreditne kartice, otvarate mogućnost da se lažno predstave kao žrtva napada kako bi ukrali pristup vašem bankovnom računu ili u vaše ime podnijeli zahtjeve za pozajmice i kredite banaka.
Maliciozna pošta najčešće pristiže sa adresa kreiranih tako da ostave utisak legitimnosti izvora, kao što je korisnička podrška velikih kompanija ili banaka. Zato uvijek, za svaki slučaj, obratite pažnju na detalje kao što su URL pošiljaoca, vrijeme prispjeća poruke ili sumnjivo imenovani dokumenti u prilogu, prije nego što ih otvorite ili preuzmete štetnu instalaciju na svoj uređaj.
Imajte na umu da maliciozni prilozi mogu djelovati sasvim validno ili čak biti skriveni u naizgled naivnim video-zapisima, PDF-ovima e-knjiga ili animiranim GIF-ovima.
Pojam fišinga obuhvata i imejlove kojima se žrtva upućuje na lažnu veb-lokaciju. Ako vas na naizgled poznatoj adresi čeka naprasni zahtjev za ponovnom registracijom ili ažuriranjem ličnih podataka, vratite se prvom koraku – provjerite veb-lokaciju sajta. Suptilne promjene koje hakeri unose u URL kod kako bi učinili da lažna veb-lokacija djeluje stvarno, ujedno su trag koji vam pomaže da raskrinkate njihove namjere prije nego što se nađete u kompromitovanom položaju, piše b92.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu