Kardiolog Svetislav Mališić savjetovao je kako se treba ponašati na visokim temperaturama i promejnama vremena.
Ne samo hronični srčani bolesnici, nego i zdravi ljudi, kaže Mališić, imaju problem sa adaptacijom na nagle promjene temperature.
– Generalni savjet bi bio izbjegavati te najtoplije periode dana, uzimati adekvatnu količinu tečnosti koja ide od 2,5 litra, pa i do pet, ukoliko je veliki gubitak vode znojenjem. Ako neko boravi na suncu, još ako se bavi nekom fizičkom aktivnošću, logično da će putem znojenja izgubiti više tečnosti, treba nadoknađivati veću količinu tečnosti, ali onaj ko vrijeme provodi u klimatizovanom prostoru, minimum je 2,5 litra, za 24 sata, to je sasvim dovoljna količina tečnosti da podmiri osnovne potrebe – kaže dr Mališić za N1.
Doktor ističe da „ne pijemo dovoljno vode“.
– Polazim od sebe, jako malo uzimam u toku dana, izgovori su zbog posla, obaveza ili jednostavno organizam mi ne traži. Ljudi treba da obrate pažnju, jer u trenutku kada osjete žeđ, njihov organizam je debelo dehidrirao – objašnjava on.
Muke kardiovaskularnih bolesnika dođu, dodaje on, kada dođu ovako visoke temperature.
– To su u pitanju hronični bolesnici, imaju hroničnu terapiju o kojoj moraju da vode računa, poznaju dobro svoju bolest i svoj organizam. Najviše nam se javljaju ljudi ovih dana zbog kolebanja pritiska, ljudi koji su na hroničnoj terapiji za hipertenziju imaju probleme, jer toplo vrijeme širi krvne sudove, a oni uzimaju lijekove koji spuštaju pritisak – naglašava.
Doktor opisuje i koje simptome počinju da osjećaju.
– Simptomi su različiti, od najobičnijih – slabost, malaksalost, do aritmije, bolova u grudima ili krize svijesti, to su jako opasne stvari i svaki hronični srčani bolesnik, ne samo oni, nego bilo koji pacijent sa nekom hroničnom bolešću dobro poznaje svoj organizam i mora osluškivati svoje tijelo koje mu šalje signale da nešto nije u redu. Obavezan je pregled, obavezne redovne kontrole, što kod kardiologa, što ostalih ljekara. Ne treba odlagati odlazak ljekaru, naročito hronični pacijenti – upozorava on.
Kaže da smo svjedoci kolapsnih stanja na ulici.
– To se desi samo od sebe, čovjek dođe u situaciju da mu padne pritisak, izgubi tečnost, nema kod sebe vodu, padne mu šećer i dođe do kolapsnog stanja, to su potencijalno po život opasne situacije – ističe.
Na pitanje šta je opasnije za hronične bolesnike – promjena vremena ili visoke temperature – kaže i jedno i drugo.
– Temperaturna kolebanja su nepovoljnija, ali takođe i promjena atmosferskog pritiska je jako bitna kod hroničnih kardiovaskularnih ili plućnih bolesnika, oni su osjetljivi na to, kao i promjene vlažnosti vazduha – kaže on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu