To je licemjerno. Zašto se u BiH stalno prave političke zamke, zašto se otežava da se gradi unutrašnje povjerenje, da se sve ovo pravi funkcionalnijom pričom i da ispunjavamo svoje obaveze u skladu sa Ustavom – upitala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, takav odnos međunarodnog faktora otežava da se napravi normalan suživot.
– Otežavaju da naše institucije mogu dobro da sarađuju i funkcionišu međusobno, zato što su na strani jednih – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da Republika Srpska godinama radi na jačanju Ministarstva unutrašnjih poslova, ali da je za rješavanje pitanja migranata, bezbjednosnih rizika i potencijalnih terorista potrebna regionalna i unutar evropska saradnja.
Cvijanovićeva je ukazala na to da u BiH ne postoji isti pristup prema tim pitanjima, ali da ni spoljni svijet, koji, kako je rekla, stalno pokušava da nam objasni da je prijateljski, nema isti pristup.
– Na unutrašnjem planu nisam vidjela posvećenost svih da se na isti način bave migrantima, imali smo čak debate u okviru bošnjačkog političkog korpusa sa vrlo istaknutim politikim ličnostima, koji su jedne druge optuživali da dovode migrante, daju lažne vize i slično, što je samo po sebi i indikativno i opasno – rekla je Cvijanovićeva za “K3” televiziju.
Govoreći o različitim amandmanima za ustavne promjene u BiH, Cvijanovićeva je navela da promjene predlažu oni koji dvije godine od izbora nisu formirali vlast u Federaciji BiH.
– Oni na svaki mogući način žele da preskoče ustavnu strukturu, da ubace neku novu funkciju, tijelo, novu praksu na nivou BiH koja obezvlašćuje Republiku. Obezvrijeđen je Ustav, ali nemamo ni komoditet ni pravo da ga se mi odričemo zato što ga neko drugi obezvređuje – naglasila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela da su stvari u BiH drastično promijenjene intervencijama visokih predstavnika, ali “i nekim našim naivnostima”.
– Mnogo toga je oduzeto od Republike Srpske, a time ništa nismo dobili, osim da manje vjerujemo jedni drugima. Tim razvlašćivanjem smo napravili štetu Republici Srpskoj, a nikakvu korist BiH – poručila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da mnogi stranci koji dolaze u BiH razumiju kako stvari stoje, ali da se uklapaju u ono što je neka opšta zadata matrica, te da kada odu sa funkcije kažu kako je Srpska bila u pravu.
Cvijanovićeva je navela da je za partnerstvo sa međunarodnom zajednicom, ali nikako za prijetnje, kažnjavanje i diktiranje.
Ona je dodala da je za proevropsku orijentaciju tako da se definišu domaći prioriteti, da se uskladi zakonodavstvo na način da svako radi u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima i da se paralelno s tim uvijek vodi dijalog o krupnim političkim pitanjima.
“Vjerovati u Srpsku i u njenu snagu”
Cvijanovićeva je poručila da treba vjerovati u Republiku Srpsku i njenu snagu.
– Šta god mi radili u političkom ili bilo kojem drugom planu, moramo to raditi na način da nikad ne smijemo ugroziti Republiku Srpsku. Možemo voditi političke bitke kako god želimo ali ne smijemo umanjiti značaj Republike – rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, nikada u drugi plan ne može doći ono što je interes zajednice, a to je Republika Srpska.
Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska želi da sa svima sarađuje, ali i da bude tretirana u skladu sa onim što jeste i što joj je dao ustav.
Govoreći o saradnji Republike Srpske sa političkim Sarajevom, Cvijanovićeva je ocijenila da je ona loša.
– Način da se ona popravi jeste da se pokušaju neke stvari iznivelisati kroz saradnju koja bi trebalo da postoji u okviru zajedničkih institucija BiH, ali te institucije često služe kao poprište političkih prepucavanja, borbi i neslaganja – rekla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o saradnji sa Srbijom, Cvijanovićeva je naglasila da je ona posljednjih godina na najvišem nivou i da se realizuje i manifestuje na različite načine, od političkog razumijevanja do konkretnih finansijskih operacija.
Govoreći o saradnji sa drugim zemljama regiona, Cvijanovićeva je rekla da nema nekih posebnih pomaka, jer su često zaoštreni odnosi.
– Ako se Hrvatska bavi Hrvatima u BiH, onda to nailazi na neodobravanje, što je veliki deficit BiH – rekla je Cvijanovićeva.
“Srpska politički i finansijski stabilna”
Cvijanović poručila je da u Srpskoj postoji politička i finansijska stabilnost koja omogućava da institucije funkcionišu i izvršavaju obaveze prema građanima, čak i u teškom i izazovnom vremenu uzrokovanom pandemijom virusa korona.
Cvijanovićeva je naglasila da se Srpska uspješno bori sa ovim izazovom i da je zdravstveni sistem više nego funkcionalan.
– Izborili smo se sa ovim velikim nedaćama. Naravno da smo prekrojili budžet i budžetska očekivanja u skladu sa novim okolnostima, ali to ne znači da ćete biti lišeni bilo čega. Išlo se na smanjivanje određenih troškova koji su svakako troškovi koji u vrijeme pandemije ne dolaze do izražaja, poput putovanja i slično – rekla je Cvijanovićeva.
Napominjući da pandemija stvara određene finansijske i ekonomske posljedice, ona je podržala Vladu Republike Srpske koja izlazi u susret socijalnim partnerima i vodi dijalog o kreiranju budžeta.
– Onaj ko hoće realno da sagleda stvari mora i da razumije obim i prirodu problema sa kojima se sada suočavamo. Ne može se upoređivati rad Vlade u neko normalno vrijeme i u pandemijsko. Sasvim drugačije bi usmjerili novac za neke potrebe koje su važne i koje bi bile na oko vidljivije, ali morali smo usmjeriti u zdravstvo da bi ga sačuvali, kao i ljudske živote – naglasila je Cvijanovićeva.
Govoreći o eventualnim promjenama u sastavu Vlade, predsjednik Srpske je rekla da će to biti predmet razgovora između koalicionih partnera, ali ne za sada.
Cvijanovićeva je kritikovala stavove pojedinaca koji su nakon smjene sa određene funkcije okrenuli leđa politici koja ih je držala na toj funkciji.
“Ljudi lično doživljavaju da ga se neko odriče, što nije tačno. Dakle, politika je zbir nekih postupaka ili pravljenja slagalica u kojima morate biti pragmatični, ali i emotivni – rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srpske je ponovila da je važno da institucije funkcionišu, da Vlada ima podršku u Narodnoj skupštini.
Cvijanovićeva je dodala da postoje i određeni nerealni pristupi unutar EU, a što nije opšti stav svih članica, a koji se odnosi na centralizaciju BiH pod izgovorom da će zemlja tako biti funkcionalnija.
– Smatram da predsjednik Republike, kada je riječ o nekim zaista ključnim stvarima, treba da bude taj, a ja sam se trudila kao i predsjednik /Milorad/ Dodik, da omogući teren na kojem se postiže političko jedinstvo. Da li će političke partije to prepoznati ili će biti zarobljenici svojih nekih individualnih političkih planova, pa ne prepoznaju veliki cilj, to je do njih, a ne do predsjednika Republike – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je bilo političkih partija koje su uvijek iskakale iz nekog takvog dogovora, a kojima zamjera što nisu znale da prepoznaju koje pitanje treba da postane ozbiljna politička činjenica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu