Ili je, možda, riječ o praznim prijetnjama visokog predstavnika u BiH Valentina Incka?
Ovo je tema o kojoj se raspravlja već danima, a mišljenja analitičara, političara i građana za sada su podijeljena.
Dok jedni vjeruju da je riječ o pokušaju zastrašivanja Dodika, drugi pak vjeruju da bi se Inckove prijetnje mogle ostvariti, što bi ostavilo političke posljedice ne samo po srpskog člana Predsjedništva, već i Republiku Srpsku, ali i BiH u cjelini.
– Dodiku sam dao rok od šest mjeseci da skloni komemorativnu ploču Radovana Karadžića na studentskom domu u Palama. To sam zatražio i ranije, u Savjetu bezbjednosti i u Potočarima. U međuvremenu, on je tražio minut ćutanja u počast Momčila Krajišnika u Predsjedništvu BiH. To je prevršilo svaku mjeru. Ako Dodik to ne učini, ako ne ukloni ploču u tom roku, onda ću ja predlagati Evropskoj zajednici da on u Evropi nema mjesta, odnosno da ne može više putovati u EU – poručio je Incko.
Opreznost
Reagujući na ove prijetnje Dodik, ali i političari iz vladajuće koalicije iz Srpske, poručili su da je Inckovo vrijeme prošlo i da je riječ o praznim prijetnjama.
S druge strane, politički analitičari su nešto oprezniji u svojim ocjenama i poručuju da ne treba olako shvatiti Inckove prijetnje.
Mišljenja su da bi Incko zaista mogao da zatraži uvođenje sankcija Dodiku i da EU to prihvati, ali vjeruju da to neće biti zbog table s imenom Karadžića.
– Ako se dogode sankcije zemalja članica EU, to definitivno neće biti zbog ploče s imenom Radovana Karadžića. Postoji čitav istorijat razloga zbog čega bi neko želio da se Dodiku uvedu sankcije kada već ne mogu da mu naprave neku drugu štetu i oslabe njegov politički uticaj. Dakle, sankcije neće biti uvedene zbog navedene ploče već će ona biti samo povod za tako nešto – kaže za Srpskainfo glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović.
Šteta
Dodaje da uvođenje sankcija nekome ko obavlja funkciju člana Predsjedništva BiH ustvari znače sankcije nekome ko je na čelu države, što nikako nije dobro.
Time se, kako kaže Davidović, znatno ograničavaju ne samo njegova putovanja već i kompletne aktivnosti na međunarodnom i diplomatskom planu, koje bi po Ustavu trebale biti u rukama Predsjedništva BiH.
– Ako bi do sankcija došlo, to bi nanijelo štetu i Dodiku, ali i BiH. Najviše štete bi, ipak, nanijelo Republici Srpskoj. Ovim se na neki način upozoravaju politički akteri da su takve sankcije moguće kao uvod u možda neke veoma snažnije i radikalnije mjere – upozorava Davidović.
Na pitanje da li Incko ima podršku u Evropskoj uniji za tako nešto, Davidović ističe da vjeruje da visoki predstavnik ne priča u prazno već da je prethodno dobio zeleno svjetlo od pojedinih ključnih i relevantnih aktera unutar EU.
Upitna podrška
Davidović ističe da je upitno da li bi sve države članice EU podržale Inckov zahtjev ili bi ga podržale samo pojedine zemlje. Ukoliko bi, pak, sve zemlje podržale Inckov zahtjev, to bi onda, po Davidovićevim riječima, značilo da je Dodik u ozbiljnom problemu.
– I da ćemo imati jednu potpuno novu situaciju koja će značiti neku lepezu novih mjera kojima će međunarodna zajednica nastojati da ograniči Dodika u mnogim njegovim diplomatskim manevrima – smatra Davidović.
On, međutim, podsjeća da ovo nije prvi put da Incko prijeti Dodiku. Davidović podsjeća da se njihov “sukob” posebno intenzivira nakon svakog podnošenja izvještaja Savjetu bezbjednosti UN.
– Da li sada Incko ima namjeru da možda rehabilituje ulogu visokog predstavnika i reaktivira volju stranih faktora koji bi mu odobrili ponovno korištenje bonskih ovlaštenja, teško je reći. Uloga OHR i visokog predstavnika je posljednjih godina u priličnoj mjeri izbledila i više nema onakvu snagu kakvu je imala ranije – ističe Davidović.
“Ko ga forsira?”
On kaže da, i pored toga, međunarodna zajednica iz nekog razloga i dalje održava funkciju visokog predstavnika, ne dozvoljavajući da on ode.
– Moglo bi se naširoko pričati ko i zašto to forsira, odnosno zbog čega ili zbog koga se uloga visokog predstavnika u BiH još uvijek ne može završiti – kaže Davidović.
Dodaje da se, s druge strane, mogu naći valjani razlozi za Dodikovo insistiranje na odlasku OHR iz BiH.
“Incko je nebitan”
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu, Miloš Šolaja, ističe da Incko možda jeste već razgovarao s pojedinim predstavnicima država članica EU o mogućem uvođenju sankcija Dodiku, ali je pitanje ko bi ga podržao u tome.
Šolaja tvrdi da se ne mogu selektivno uvoditi sankcije, jer ako bi se kaznio Dodik zbog table s imenom Radovana Karadžića u Palama, pita ko onda treba da odgovara za škole, ulice ili druge objekte u Federaciji BiH koji nose imena ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata.
– Incko je rekao da će tražiti zabranu. Pa, i ja isto mogu reći da ću tražiti nešto, ali hoću li to dobiti, to je već druga priča. Incko je nebitna figura u evropskoj politici. On više nije bitan ni u BiH. Pogledajte situaciju s korona virusom. OHR se nigdje ne pominje, kao da ne postoji. Da nema tog izvještaja Savjetu bezbjednosti UN niko više ne bi ni pominjao visokog predstavnika u BiH. Dakle, polako se stvaraju mehanizmi da BiH funkcioniše sama – ocjenjuje Šolaja.
Ističe da se Incko ovim prijetnjama samo pokušava nametnuti kao bitna politička figura, odnosno na ovaj način pokušava da vrati svoju izgubljenu poziciju.
– Mogu i ja da napišem pismo i tražim sankcije. Nisam siguran da li bi svi šefovi država i vlada članica EU to podržale – zaključuje Šolaja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu