Vremensko sljepilo gotovo svi povremeno doživljavaju. Nema osobe koja se nije izgubila u vremenu listajući društvene mreže, radeći nešto što voli, pričajući s nekim bliskim, baveći se nekim hobijem ili bilo čime što joj je toliko zanimljivo da joj zaokuplja svu pažnju i odvlači od možda važnijih i hitnijih stvari u tom trenutku.
Mišljenja stručnjaka su podijeljena – dok jedni potpuno opravdavaju ovaj fenomen i smatraju ga bezazlenim, drugi ukazuju na to da to može biti oblik oštećenja za pojedine ljude.
Renea Bomont, vanredna profesorka psihologije u kliničkoj psihijatriji na Vajl Kornel medicini, ističe da su vremensko sljepilo i stanje toka (tzv. flow) – intenzivan fokus na aktivnost koja je prijatna, privlačna i odvlači pažnju od protoka vremena – dva potpuno različita fenomena.
Stanje toka obično je povezano s pozitivnim emocijama kada radite nešto u čemu uživate i možete se prebaciti na drugi zadatak kada je to potrebno. Vremensko sljepilo podrazumijeva zaglavljenost, gubitak pojma o vremenu i obično poteškoće u prelasku na drugi zadatak – rekla je ona.
Ne postoji jasan konsenzus, ali neki istraživači vremensko sljepilo smatraju oblikom oštećenja u vremenskoj percepciji, odnosno načinu na koji mozak doživljava vrijeme.
Razlike u vremenskoj percepciji povezane su s neurološkim poremećajima poput Parkinsonove bolesti i neurodivergentnim stanjima kao što je poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) – kaže Bomont.
Studije sugerišu da je ADHD, posebno kod djece, povezan s oštećenjima u percepciji vremena, odnosno sposobnošću da se vrijeme opaža, razumije i donose odluke zasnovane na vremenskim okvirima. Meta-analiza iz 2023. godine, koja je obuhvatila rezultate 4.692 osobe s ADHD, pokazala je značajne probleme u vremenskoj percepciji u poređenju s neurotipičnim osobama.
Prilično je jasno da se ovaj fenomen javlja kod osoba s ADH, a to je posebno izraženo kod mlađe djece – rekao je Lorens Fung, vanredni profesor psihijatrije i direktor Klinike za neurodivergenciju na Univerzitetu Stanford.
Nije jasno je li autizam takođe povezan s oštećenjima u percepciji vremena.
Kako riješiti ovaj problem
Određene strategije mogu pomoći osobama koje imaju poteškoće s percepcijom i upravljanjem vremenom, kažu stručnjaci. Savjetuje se:
– Korištenje digitalnih podsjetnika, uključujući alarme, tajmere i kalendare, kako bi se pratili sastanci, datumi i rokovi. Oni mogu biti korisni i za upravljanje vremenom tokom određenih zadataka. Postavljanje alarma za određene zadatke ili njihove segmente može pomoći u prepoznavanju trenutka kada treba prijeći na sljedeću aktivnost.
– Korištenje aplikacija koje pomažu u fokusu i blokiranju ometajućih aplikacija i web-stranica tokom rada.
– Postavljanje velikih kalendara u studentske sobe ili kancelarije kako bi važni rokovi bili vidljivi i u prvom planu.
– Dijeljenje većih zadataka na manje segmente i određivanje roka za svaki od njih.
– Traženje pomoći zdravstvenog stručnjaka ako problemi s percepcijom i upravljanjem vremenom postanu uporni ili neizvodljivi za kontrolu.
Vremensko sljepilo je poteškoća u percepciji i upravljanju vremenom i nije zvanična dijagnoza, već psihološki fenomen.
Osobe koje ga doživljavaju objašnjavaju da, uprkos najboljim naporima, često gube pojam o vremenu, podcjenjuju ili precjenjuju potrebno vrijeme za određene zadatke, kasne na sastanke i propuštaju rokove.
Vremensko sljepilo gotovo svi povremeno doživljavaju. Nema osobe koja se nije izgubila u vremenu listajući društvene mreže, radeći nešto što voli, pričajući s nekim bliskim, baveći se nekim hobijem ili bilo čime što joj je toliko zanimljivo da joj zaokuplja svu pažnju i odvlači od možda važnijih i hitnijih stvari u tom trenutku.
Mišljenja stručnjaka su podijeljena – dok jedni potpuno opravdavaju ovaj fenomen i smatraju ga bezazlenim, drugi ukazuju na to da to može biti oblik oštećenja za pojedine ljude.
Renea Bomont, vanredna profesorka psihologije u kliničkoj psihijatriji na Vajl Kornel medicini, ističe da su vremensko sljepilo i stanje toka (tzv. flow) – intenzivan fokus na aktivnost koja je prijatna, privlačna i odvlači pažnju od protoka vremena – dva potpuno različita fenomena.
Stanje toka obično je povezano s pozitivnim emocijama kada radite nešto u čemu uživate i možete se prebaciti na drugi zadatak kada je to potrebno. Vremensko sljepilo podrazumijeva zaglavljenost, gubitak pojma o vremenu i obično poteškoće u prelasku na drugi zadatak – rekla je ona.
Ne postoji jasan konsenzus, ali neki istraživači vremensko sljepilo smatraju oblikom oštećenja u vremenskoj percepciji, odnosno načinu na koji mozak doživljava vrijeme.
Razlike u vremenskoj percepciji povezane su s neurološkim poremećajima poput Parkinsonove bolesti i neurodivergentnim stanjima kao što je poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) – kaže Bomont.
Studije sugerišu da je ADHD, posebno kod djece, povezan s oštećenjima u percepciji vremena, odnosno sposobnošću da se vrijeme opaža, razumije i donose odluke zasnovane na vremenskim okvirima. Meta-analiza iz 2023. godine, koja je obuhvatila rezultate 4.692 osobe s ADHD, pokazala je značajne probleme u vremenskoj percepciji u poređenju s neurotipičnim osobama.
Prilično je jasno da se ovaj fenomen javlja kod osoba s ADH, a to je posebno izraženo kod mlađe djece – rekao je Lorens Fung, vanredni profesor psihijatrije i direktor Klinike za neurodivergenciju na Univerzitetu Stanford.
Nije jasno je li autizam takođe povezan s oštećenjima u percepciji vremena.
Kako riješiti ovaj problem
Određene strategije mogu pomoći osobama koje imaju poteškoće s percepcijom i upravljanjem vremenom, kažu stručnjaci. Savjetuje se:
– Korištenje digitalnih podsjetnika, uključujući alarme, tajmere i kalendare, kako bi se pratili sastanci, datumi i rokovi. Oni mogu biti korisni i za upravljanje vremenom tokom određenih zadataka. Postavljanje alarma za određene zadatke ili njihove segmente može pomoći u prepoznavanju trenutka kada treba prijeći na sljedeću aktivnost.
– Korištenje aplikacija koje pomažu u fokusu i blokiranju ometajućih aplikacija i web-stranica tokom rada.
– Postavljanje velikih kalendara u studentske sobe ili kancelarije kako bi važni rokovi bili vidljivi i u prvom planu.
– Dijeljenje većih zadataka na manje segmente i određivanje roka za svaki od njih.
– Traženje pomoći zdravstvenog stručnjaka ako problemi s percepcijom i upravljanjem vremenom postanu uporni ili neizvodljivi za kontrolu, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu