Magazin

Da li ste znali: Evo kakve veze ima URANAK sa 1. majom i kakav običaj se veže za današnji dan

Međunarodni praznik rada, najčešće nas asocira na uranak, ranojutarnji izlet u prirodu, uz obavezan doručak na travi, koji se nerijetko pretvara u cjelodnevno roštiljanje i druženje.

proslava prvog maja
FOTO: OLIVER BUNIĆ/RINGIER

Koliko, međutim, sam uranak ima veze sa 1. majem? Da li je taj običaj nastao onda kada je i 1. maj počeo da se slavi?

Prema običaju, prvomajski uranak počinje tako što se 1. maja u zoru, prije izlaska sunca, a ponekada i čitav dan ranije, ode u prirodu i najčešće uz logorsku vatru, sa jelima iz kotlića ili uz roštilj, dan provodi u druženju s porodicom i prijateljima, piše B92.

Slični običaji, međutim, postojali su i prije nego što je 1. maj počeo da se obilježava kao praznik.

Uranak je, međutim, običaj koji je karakterističan i za jedan od najvećih hrišćanskih praznika – Vaskrs. Toga dana vjernici ustaju rano kako bi prisustvovali jutarnjoj vaskršnjoj liturgiji, nakon čega bi neki u prirodi doručkovali uz tradicionalno tucanje vaskršnjim jajima.

Zbog toga se u protekilim godinama često moglo čuti da je, u vrijeme vladavine socijalizma, iz ideoloških razloga, jedan uranak zamjenjen drugim.

Pročitajte još

Današnji datum se obilježava kao praznik u znak sjećenja na 1. maj 1886. godine, kada su stotine hiljada američkih radnika, u znak protesta, izašli na ulice Čikaga da bi zahtjevali opšte prihvatanje osmočasovnog radnog vremena. Protest su pratili i nasilni sukobi radnika sa policijom.

Zbog toga je, na Prvom kongresu Druge internacionale, održanom 1889. godine, odlučeno da će se Prvi maj obilježavati kao zajednički praznik svih zemalja, kojim „radnici treba da manifestuju jedinstvo i solidarnost“.Običaj ranog ustajanja i odlaska u prirodu se, takođe, vezuje i za još jedan vjerski praznik – Đurđevdan.

Naime, u srpskoj narodnoj kulturi, u znak sjećanja na buđenje srpskog naroda u dva značajna istorijska događaja, Prvom i Drugom srpskom ustanku i 1804. i 1815. godine, uranak se vezivao za uspomenu na đurđevdanski sastanak hajduka.

Obilježavao se jutarnjim odlaskom školske djece sa učiteljima u prirodu, pjevanjem rodoljubivih, hrišćanskih i tradicionalnih pjesama, i igrom.

Bilo kako bilo, boravak i duženje u prirodi, makar i jedanput godišnje, lijepa je tradicija koja okuplja porodicu i prijatelje, prenosi Krstarica.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu