Nešković nije odgovarao na naše telefonske pozive. Ali, prema riječima članice Predsjedništva SDS Aleksandre Pandurević, srpski član Kolegijuma Doma naroda, Nikola Špirić, krivac je što se zakon još nije našao pred delegatima.
– On je taj koji krši Poslovnik tvrdeći da nema saglasnosti na Kolegijumu. Prijedlog zakona je obavezna tačka i on se mora uvrstiti na jednu od sjednica Doma naroda. Međutim, njima je jasno da bi Bošnjaci glasali protiv i da bi zakon bio oboren. Tad bi srpski parlamentarci morali da se povuku iz PS BiH jer tako glasi jedan od zaključaka Narodne skupštine Srpske. I to je ono što SNSD ne želi – tvrdi Pandurevićeva.
Ni Nikola Špirić nije odgovarao na pozive. Istovremeno, delegat SNSD u Domu naroda BiH Snježana Novaković Bursać tvrdi da nema osnova za optužbe iz SDS. Podsjeća da je član Kolegijuma Kemal Ademović javno govorio da je protiv ovog zakona.
Prisjeća se i da su delegati glasali za ulazak Prijedloga zakona u dnevni red, ali bezuspješno.
– To što je SDS pokušao na tom zakonu da privuče pažnju jeste njihovo pravo, ali nije pametno. Važnost takvog zakona jeste ogromna, ali moramo biti svjesni da moramo imati podršku i drugih aktera da bismo postigli cilj. A ne da se igramo – kaže Novaković Bursać.
Podsjećamo, lider SDS Milan Miličević nedavno je najavio mogućnost pokretanja upravnog spora protiv Špirića upravo zbog ovog slučaja. Šprić je tada za Srnu rekao da su optužbe neargumentovane.
On je naglasio da je jedina istina to da su svi delegati Srpskog kluba, četvoro iz SNSD, podržali prijedlog SDS-ovog delegata Želimira Neškovića o hitnoj proceduri za zakon o Ustavnom sudu BiH.
– SDA je tada zaprijetila napuštanjem sjednice. Paradoks je da su prije nekoliko dana sa tim istim partnerima iz SDA glasali svi iz SDS u Predstavničkom domu da se u hitnu proceduru upute izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Pa, ko je ovdje lud da ne vidi o čemu se radi – pitao je Špirić.
Zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH.
– Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira šest, a Narodna skupština Republike Srpske troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine mogu se izabrati najviše troje sudija – piše u Prijedlogu.
Predviđa se da Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:
– da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine,
– da li je neka odredba Ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu