Petorica najbogatijih na svijetu u samo tri godine zaradili 464 milijarde dolara, dok su oni najsiromašniji usljed inflacije i drugih problema postali još siromašniji pa često za najvažnije u životu, a to je hrana izdavajaju gotovo ili polovinu svojih primanja. Najnovije istraživanje Oxfama, pod nazivom “Inequality Inc.” objavljeno danas pokazuje da je ovo decenija nejednakosti.
Od 2020. godine, neto vrijednost ovih milijardera je naglo porasla za 114 posto na ukupno 869 milijardi dolara. U isto vrijeme, skoro 5 milijardi ljudi širom svijeta postalo je siromašnije, jer se bore s inflacijom, ratom i klimatskom krizom. Bilo bi potrebno skoro 230 godina da se eliminiše siromaštvo na osnovu trenutne putanje. Izvještaj, koji se oslanja na podatke koje je prikupio Forbes, tempiran je da se poklopi sa početkom godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švicarskoj, elitnog skupa nekih od najbogatijih ljudi i svjetskih lidera, piše Forbes.
– Jeff Bezos je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Njegovo bogatstvo od 167,4 milijarde dolara povećalo se za 32,7 milijardi dolara od 2020. Bezos je odletio u svemir za 5,5 milijardi dolara i zahvalio radnicima Amazona što su to omogućili. Amazon ima historiju nastojanja da spriječi sindikalizaciju radnika. Za većinu ljudi širom svijeta početak ove decenije bio je nevjerovatno težak.
U vrijeme pisanja ovog teksta, 4,8 milijardi ljudi je siromašnije nego što je bilo 2019. Za najsiromašnije ljude, za koje je vjerovatnije da su žene, rasni narodi i marginalizirane grupe u svakom društvu, svakodnevni život je postao brutalniji. Globalna nejednakost – jaz između globalnog sjevera i globalnog juga – ima rast prvi put u 25 godina – piše u izvještaju.
Lično bogatstvo je ulazna karta za moderno monopolističko društvo koje kontroliše brojne društveno-političe sektore. Oxfam u svom izvještaju navodi samo neke od primjera kako ih nazivaju “modernim monopolističkim ljudima”. Među pet primjera se navode Bernard Arnault (br. 2 na Forbes listi, $182.4 milijarde), Jeff Bezos (br. 3, 176.9 milijardi), Aliko Dangote (br. 138, $13.4 milijardi), Julio Ponce Lerou (br. 1245, $2.5 milijardi), Masayoshi Son (br. 73, $24.2 milijarde).
Farmaceutski monopol vs. slobodno tržište u kapitalizmu
– Dakle, to je samo pet primjera vrlo generalnog trenda, koji je u posljednjih 20 ili 30 godina, koji ste vidjeli u svakom sektoru ekonomije na globalnom nivou, gotovo koncentraciju u broju kompanija i koncentraciju moći iza šačica korporacija. Dakle, uzmite farmaceutski sektor. Dok ste prije 20 godina mogli imati deset ili 15 velikih farmaceutskih firmi, sada se smanjilo na četiri ili pet. Ili pogledate tržište đubriva ili hrane ili sjemena, uvijek iznova vidite manju grupu ogromnih korporacija na čelu. I vrlo često milijarder dioničar ili milijarderska porodica – rekao je Max Lawson, šef Oxfamovog tima za globalnu nejednakost.
– Uzmite porodicu kargo biznisa. Dvanaest milijardera je zaduženo za kargo, koji kontroliše ogromnu količinu robnog tržišta. Dakle, naša poenta je u ovom izvještaju da koncentracija bogatstva i stvaranje više monopolske moći stvara više moći za korporacije i više moći za pojedince i milijardere. Zato ističemo ove monopole. Mislim, možda je najpoznatiji primjer u glavama ljudi on sam. Znate, niko ne bi poricao da ima ogromnu kontrolu i uticaj nad Amazonom. I svi mogu vidjeti kako Amazon brzo postaje de facto monopol u mnogim područjima naše ekonomije. To nije zdravo. To nije dobro za kapitalizam. Čak i ako čvrsto vjerujete u kapitalizam i čvrsto vjerujete u slobodno tržište, ne možete podržati monopole kao dobar način vođenja naše globalne ekonomije – nastavio je Lawson.
Bogatstvo, poslovno bogatstvo i politika ove sedmice će se susresti na jednom mjestu u Davosu gdje će razgovarati o onome što se trenutno dešava u svijetu, a ono što se dešava su krize od Bliskog istoka, preko Ukrajine, do afričkih zemalja i azijskog kontinenta. One naravno neće umanjiti njihove šanse za dodatnu zaradu.
– Ključna stvar koju nastojimo da istaknemo ovim izvještajem svake godine je da je nejednakost izbor politike. To je izbor vlada, da imamo sve više milijardera koji postaju sve bogatiji i bogatiji, a ipak su siromašni ljudi siromašniji nego što su bili prije četiri godine. Ovo nije neka neizbježnost ili neka vrsta nemilosrdne logike kojoj se ne može suprotstaviti. A ono što pokazujemo ove godine je da je veza između milijardera i korporativne moći ogromna. Dakle, ranije ste govorili o tome kako Davos okuplja donosioce odluka i ljude koji su veoma bogati. Sve češće su to isti ljudi. Dakle, sedam od deset najvećih svjetskih korporacija, otkrivamo u ovom izvještaju, ili imaju milijardera kao izvršnog direktora ili milijardera kao glavnog dioničara – dodaje Lawson.
– Sve češće imamo situaciju u kojoj nije samo slučaj da su milijarderi na neki način korisnici ekonomije. Oni kontrolišu ekonomiju, a preko korporativne moći, smanjuju plate običnih ljudi. Izbjegavaju oporezivanje. Oni odgađaju i odgađaju akciju kako bi se uhvatili u koštac s klimatskim slomom. Zato je zaista važno da smanjimo moć superbogatih nad našom ekonomijom i izgradimo pravedniji svijet – kaže Lawson.
“Na 100 dolara, 82 u rukama dioničara”
Koliko je stvarno moćna korporativna zajednica u ovom trenutku moćna i koliko zarađuje, jasno pokazuje i sljedeći podatak. Na svakih 100 američkih dolara profita, čak 82 dolara su se vratila dioničarima ili u vidu novih dionica ili kroz dividendu. Lawson i Oxfam ističu kako su iznenađeni ovakvom činjenicom.
– Ogromna većina dionica u vlasništvu je najbogatijih 1%, najbogatijih ljudi na svijetu. Dakle, kada kompanija radi za dioničare, ona radi za bogate. I ljudi to zaista moraju razumjeti. I ovo je prosto zapanjujuće, ove brojke. To pokazuje da, prije svega, kompanije ostvaruju ogromne profite od ove decenije krize. Sada imamo šefa Evropske centralne banke koji kaže da je dvije trećine inflacije posledica korporativnog profiterstva. Dakle, imate ove ogromne profite od korporacija, energetskih kompanija, prehrambenih kompanija, a onda se ta dobit usmjerava direktno na dioničare. Dakle, osamdeset dva centa od svakog dolara profita ide direktno bogatim dioničarima”, pojašnjava Lawson.
Oxafamov izvještaj takođe navodi da je ILO (Međunarodna organizacija rada) 2022. upozorio da bi istorijski pad realnih plata mogao povećavaju nejednakost i podstiču društvene nemire. Naša vlastita analiza za ovaj izvještaj, ističe Oxfam, otkriva da je 791 milion radnika osjetio da njihove plate ne uspijevaju držati korak s inflacijom i da su izgubili 1,5 biliona dolara u posljednje dvije godine, ekvivalentno skoro mjesec dana (25 dana) izgubljene plate za svakog radnika. Godine 2022. Svjetska laboratorija za nejednakost otkrila je da najsiromašnija polovina svjetske populacije zarađuje samo 8,5% globalnog prihoda. U mnogim zemljama, najsiromašnijih 40% domaćinstava ostvaruje samo mali dio ukupnog prihoda, na primjer u Meksiku (5%), Namibiji (2,5%), Indoneziji (3,6%) i Rumuniji (10,4%).
– Uvijek volim da se nadam, ali to je teško. Mislim da će s Brazilom koji je prvi put zadužen za G20, najmoćniji lideri na svijetu govoriti o potrebi da se, na primjer, poveća porez na bogate ljude. Tako da mislim da ima tračaka nade. Ali slažem se s Vama da klimatska kriza sve dovodi u još veće probleme. I ono što smo govorili o tome i povezivali pitanje nejednakosti je da su te dvije stvari vrlo, vrlo blisko povezane, da je 1% najbogatijih na svijetu odgovorno za dvije trećine globalnih emisija. Dakle, dva pitanja nejednakosti i klimatskih promjena ne treba posmatrati odvojeno – ističe sagovornik.
– Ako želimo zaustaviti klimatske promjene, onda moramo zaustaviti opscenu upotrebu fosilnih goriva od strane superbogataša sa svojim privatnim avionima, svojim privatnim jahtama, njihovim ulaganjima u fosilna goriva. Tako da mislim da će borba protiv klimatskog sloma i borba protiv odbjegle nejednakosti sve više očigledno postati ista borba u narednih nekoliko godina. I to već počinjemo da uviđamo – kaže Lawson.
Oxfamov ekspert takođe poručuje kako će ova superizborna godina također biti obilježena i vezama između interesa bogatih i njihovog upliva u političke vode i dešavanja, jedan od tih elemenata bi mogao biti povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću koji je i sam milijarder, ali i velikog upliva bogatstva u medije i njihov način izvještavanja o izbornim procesima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu